analiza

Rusko zveckanje oružjem zbog Ukrajine prijeti lančanom reakcijom svjetskih razmjera: Što je sve na kocki?

tportal

Izvor: EPA / Autor: SERGEI ILNITSKY

Pitanje Ukrajine, posebno kad se stavi u kontekst članstva Gruzije u NATO-u, jedno je od onih pitanja koja mogu narušiti unutarnje jedinstvo zemalja članica NATO-a, ali i EU-a, zbog različitosti stavova. To je jedan od ključnih ciljeva koje Rusija pokušava postići: Iskoristiti konsenzualni proces donošenja odluka unutar NATO-a kako bi potakla snažne unutarnje podjele i kako bi mogla snažnije, ali ovaj put ne preko veta, kao 'treća strana', nego izravno korištenjem pojedinih članica NATO-a utjecati na donošenje odluka u NATO-u. Isto se to može očekivati za procese donošenja odluka unutar Unije, kojoj Ukrajina želi pristupiti

Nažalost, situacija na istoku Europe već se godinama ne smiruje. Pojačavaju se sukobi na međudržavnoj razini između različitih čimbenika. Krize se prebacuju i na druga, okolna područja, prijeteći ugroziti stabilnost i sigurnost većeg broja država, ali i organizacija kao što su EU i NATO.

Zlouporaba migranata i korištenje ilegalnih migracija, kao jednog od vektora napadnih zlonamjernih djelovanja vlasti u Bjelorusiji izravnim ugrožavanjem sigurnosti i stabilnosti Litve i Poljske, stvorili su uvjete koje je Rusija iskoristila kako bi snažnije pojačala svoju vojnu nazočnost u Bjelorusiji, odnosno na tromeđi Rusije, Bjelorusije i Ukrajine. Tako se izravno ugrožavaju, sprječavanjem iskazivanja slobodne volje, unutarnje demokratske silnice u Bjelorusiji kojima se može demokratizirati društvo i državu i učiniti je manje ovisnom o volji Rusije. Međutim tako se posredno šalje i snažna poruka Ukrajini i njenim saveznicima da će Rusija ako zatreba vojnim efektivima braniti svoje interese u toj državi i od trenutnog ukrajinskog vodstva.

To je djelovanje oružanih snaga potpuno u skladu s traženjima Rusije da NATO javno istupi te 'povuče obećanja dana Ukrajini i Gruziji', kojima im se otvara prostor za članstvo u NATO-u kad se za to stvore uvjeti. Očekivano, NATO je taj zahtjev odlučno odbio. Naime da je prihvatio taj maksimalistički zahtjev Moskve, postavilo bi se pitanje smisla i opravdanosti daljnjeg postojanja NATO-a jer se ne bi bio u stanju držati načela i vrijednosti koji su 1949. doveli do njegova osnivanja. Zemlje članice opravdano bi postavile pitanje može li neka treća strana, koja nije članica saveza, imati pravo veta i odlučivati o tome tko može biti primljen u njega, a tko ne. Na takav način Rusija bi praktički preuzela kontrolu i nadzor nad djelovanjem NATO-a. Stoga je potrebno izvršiti dublju analizu djelovanja Rusije, napadnih vektora koji im stoje na raspolaganju i aktivnosti koje se u doglednoj budućnosti mogu očekivati.

Kad se podrobno analizira zemljopisni položaj Rusije na donjoj karti, može se uočiti niz činjenica koje treba uzeti u obzir prilikom razmatranja ruskih aktivnosti, trenutačnih i budućih. Što svojom, što tuđom voljom, Rusija je na svojim zapadnim i južnim granicama okružena područjima zahvaćenim ozbiljnim krizama različitog intenziteta i različite naravi.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal

Dugogodišnja kriza u Ukrajini, kao i dugogodišnje, što javne, što tajne, aktivnosti Rusije na području nordijskih država dovele su do toga da Švedska i Finska ozbiljno razmatraju pitanje pristupanja NATO-u. Tako bi Rusi svojim djelovanjem doveli do potpuno suprotnih učinaka od onih koje su namjeravali postići: odvraćanje NATO-a od širenja prema državama koje graniče s Rusijom. Najava iz Finske i Švedske naišla je na snažan, potpuno nediplomatski odgovor Rusije, kojim se tim državama izravno prijeti ako dođe do njihova pristupanja NATO-u. Švedska i Finska stavljaju svoje obrambene potencijale u stanje pripravnosti zbog prijetnje za koju predviđaju da im dolazi iz Rusije.

Ruska vojna vježba / ilustracija

Ruska vojna vježba / ilustracija

Izvor: EPA / Autor: MAXIM SHIPENKOV

U istoj su situaciji baltičke države (Litva, Latvija i Estonija) te već osjećaju snažan pritisak i maliciozne, izravne i posredne, aktivnosti usmjerene protiv njihovih interesa iz spektra hibridnih prijetnji, a za koje optužuju Rusiju. Te se države također pripremaju za obranu svog suvereniteta. Potrebno je naglasiti da su one, s Poljskom, a zbog migrantske krize koju je namjerno izazvao bjeloruski režim, već pokrenule pregovore među zemljama članicama NATO-a o potrebi zajedničke obrane u skladu s člankom 4. Sjevernoatlantskog ugovora ('Stranke će se zajednički savjetovati uvijek kada, prema mišljenju bilo koje od njih, bude ugrožena teritorijalna cjelovitost, politička neovisnost ili sigurnost bilo koje od stranaka.').

Pitanja članstva i sigurnosti nordijskih i baltičkih država unutar NATO-a vjerojatno neće izazvati unutarnje podjele unutar tog saveza.

Međutim pitanje Ukrajine bitno je drugačije s obzirom na uzroke te moguće kratkoročne i dugoročne posljedice. To je pitanje, posebno kad se stavi u kontekst članstva Gruzije u NATO-u, jedno od onih koja mogu narušiti unutarnje jedinstvo zemalja članica NATO-a, ali i EU-a, zbog različitosti stavova. Jedan je to od ključnih ciljeva koje Rusija ovakvim pristupom pokušava postići: iskoristiti konsenzualni proces donošenja odluka unutar NATO-a kako bi potakla snažne unutarnje podjele i kako bi mogla snažnije, ali ovaj put ne preko veta, kao 'treća strana', nego korištenjem pojedinih članica NATO-a (što izravno, što posredno) utjecati na procese donošenja odluka u NATO-u.

  • +3

Ukrajinska vojska slavi 30. rođendan

Izvor: Profimedia / Autor: Vitaly Zalessky / TASS / Profimedia

Isto se to može očekivati za procese donošenja odluka unutar Unije, kojoj Ukrajina želi pristupiti (iako to Rusija ne spori, sasvim sigurno bi sporila i to pitanje kad bi Ukrajina i Gruzija bile spremne na članstvo u EU). Naime nije sporno to da Njemačka, Francuska i Italija imaju nešto drugačije poglede na razrješenje ove krize i postizanje dogovora koji bi omogućili dugoročno održivo rješenje. Pored njih, unutar NATO-a i EU-a mogu se identificirati i države, iako se još uvijek javno ne izjašnjavaju, koje bi sasvim sigurno dale negativno mišljenje o pristupanju Ukrajine (i Gruzije) NATO-u. Stoga to pitanje predstavlja snažan izazov unutarnjem jedinstvu i budućnosti NATO-a i EU-a.

S druge strane, ako bi NATO i EU odbili demokratsko pravo građana Ukrajine na izjašnjavanje, izraženo na izborima ili na posebno organiziranom referendumu o tome u kojem pravcu žele razvijati vlastito društvo i državu, narušili bi demokratski kredibilitet te sustav vrijednosti na kojima se temelji današnja zapadna demokracija i prema kojima i Ukrajinci (i Gruzijci) imaju pravo na svoj suverenitet i punu neovisnost. To je pitanje na koje upravo mi trebamo biti posebno osjetljivi zbog zahtjevnih izazova s kojima smo bili suočeni u nametnutom nam ratu te u procesu snažne i intenzivne kampanje s ciljem postizanja međunarodnog priznanja. Priznaju nam to i naši prijatelji iz Ukrajine te su mi nekoliko puta u vremenu nakon agresije Rusije na Ukrajinu rekli da nam zavide jer je 'Hrvatska u to teško vrijeme za predsjednika imala Tuđmana, koji je jasno definirao politiku i koji je donosio odluke što su dovele do brzog priznanja te prvo obrane, potom i oslobađanja i integracije okupiranih područja'. Već su tad pokrenuta pitanja možemo li im pomoći našim iskustvima u mirnoj reintegraciji okupiranih područja kako bi i Ukrajina u dogledno vrijeme stvorila uvjete za mirnu reintegraciju svojih okupiranih područja.

tportal

Izvor: EPA / Autor: HOLLIE ADAMS

Pitanje krize u Ukrajini treba se rješavati na temeljima sporazuma iz Minska, prilagođenima novim uvjetima i aktivnostima na međunarodnoj sceni. Ukrajina mora biti ta koja će provesti preuzete obveze kako bi izbjegla optužbe prema kojima opstruira rješavanje ove krize. Na taj način pomoći će svojim saveznicima u daljnjim pregovorima. Tada će i pomoć koju zemlje članice NATO-a i EU-a pruže Ukrajini u izgradnji njenih institucija, jačanju demokracije, borbi protiv oligarhije i korupcije, jačanju obrambenih sposobnosti od prijetnji koje dolaze iz spektra hibridnih prijetnji (dezinformacijska djelovanja, cyber napadi, unošenje unutarnjih podjela, utjecaj na donošenje odluka, reakcija na provokacije, pouzdano i nedvojbeno identificiranje napadača koji se nalaze u pozadini tih malicioznih djelovanja) biti učinkovita. Naime nužna je pouzdana identifikacija napadača jer će sasvim sigurno biti različitih provokacija što mogu dovesti i do reakcija oružanim sredstvima. Zato na sve prijetnje i provokacije treba odgovarati racionalno i hladnokrvno, bez obzira na trenutne posljedice, jer je u pitanju zaštita vrijednosti koje treba štititi i promicati na dugoročnoj razini.

Države koje se osjećaju ugroženima, ali i NATO, posebnu pozornost moraju usmjeriti na otkrivanje prijetećih aktivnosti kojima će se pokušati utjecati na procese donošenja strateških odluka. Potrebno je naglasiti da je jedan od ključnih ciljeva svih operacija utjecaja pokušaj utjecaja na oblikovanje sadržaja strateških odluka, ali i na vrijeme u kojem se one donose. Naime ako se ne može utjecati na sadržaj odluka protivnika, onda se pokušava utjecati na to da se te odluke donesu što kasnije kako ne bi polučile one rezultate koje bi polučile kad bi bile donesene na vrijeme.

Također je potrebno zaštititi integritet izbora i referenduma u Ukrajini i državama zahvaćenima krizom (izbori su proces koji ima svoju političku, informacijsku i administrativnu dimenziju). Istovremeno je potrebno zaštititi javnost u zemljama članicama NATO-a i EU-a od sasvim sigurno brojnih dezinformacija koje će se pokušati plasirati s ciljem poticanja snažnih i dubokih unutarnjih podjela po uzoru na srbijanske informacijske operacije (operacije utjecaja) usmjerene protiv javnosti pojedinih zemalja članica, ali i samog NATO-a, tijekom NATO-ve operacije oslobađanja Kosova 1999.

Treba uzeti u obzir mogućnost da Rusija, suočena s usložnjavanjem situacije i nepostizanjem očekivanih ciljeva (koji su sasvim sigurno niže razine nego oni koji su istaknuti) pokrene izazivanje kriza na drugim područjima uporabom vektora napadnih djelovanja što joj stoje na raspolaganju. Za Hrvatsku je u tom smislu potrebno pozorno pratiti što se događa na području Crne Gore, Srbije te Bosne i Hercegovine, u kojima dokazano postoje pouzdani ruski i proruski čimbenici koji bi na poziv iz Moskve sasvim sigurno izazvali nova krizna žarišta.

Plinska kriza u Europi negativno utječe i na Rusiju i njezine financijske mogućnosti

Plinska kriza u Europi negativno utječe i na Rusiju i njezine financijske mogućnosti

Izvor: EPA / Autor: ROBERT GHEMENT

U ovakvim je analizama potrebno uzeti u obzir i druge bitne čimbenike koji utječu na prosudbu o širenju i intenziviranju krize analizom sposobnosti njenih aktera. U tom se smislu analiza ruske sposobnosti budućih djelovanja ne može ozbiljno raščlanjivati bez analize energetsko-gospodarsko-financijske politike i sposobnosti Rusije. Plinska kriza u Europi, za koju, to treba reći, nije kriva Rusija, sasvim sigurno negativno utječe i na Rusiju i njezine financijske mogućnosti. U tom kontekstu to je sasvim sigurno jedan od instrumenata koji bi se mogao i trebao koristiti u pregovorima s Rusijom i smanjivanju postojećih tenzija. Rusiji treba priznati pravo na zaštitu vlastitih interesa. Međutim Rusija treba prihvatiti činjenicu da samo stabilno i sigurno susjedstvo dugotrajno osigurava punu zaštitu njenih ključnih nacionalnih interesa.

NATO, unutar sebe, treba postići dogovor o tome što želi, kako to postići te u kojem vremenu. Ne smiju se dozvoliti vanjski negativni utjecaji na njegove sposobnosti te na zajedništvo koje je dovelo do toga da se NATO pokazao kao vrlo uspješan političko-vojni savez u aktivnostima odvraćanja protivnika od napada na njegove članice.

Jedinstvo unutar NATO-a i EU-a, uz poštivanje sustava vrijednosti, uvjerenja, načela na kojima su osnovani, trebaju biti ciljevi koji se moraju zaštititi i održati bez obzira na to s kim se EU i NATO u tom trenutku suočavaju.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!