potpisan memorandum

Rusi tvrde da tri zemlje žele obučiti mornare za plovidbu Sjevernim morskim putem

07.09.2026 u 15:48

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Indija, Kina i Južna Koreja zainteresirane su za program obuke mornara za plovidbu Sjevernim morskim putom, izjavio je ruski ministar prometa Andrej Nikitin u intervjuu za rusku novinsku agenciju TASS

"Razgovarali smo s indijskim kolegama o pokretanju programa osposobljavanja indijskih mornara za plovidbu Sjevernim morskim putom u okviru Šangajske organizacije za suradnju", kazao je Nikitin za Tass.

Potpisali smo memorandum i očekujemo da će praktičan rad krenuti u roku od šest mjeseci, dodao je ruski ministar, prema izvješću TASS-a.

Ministar je objavio da je pripadajući memorandum potpisan te da bi partneri s praktičnim poslovima u okviru projekta trebali započeti unutar šest mjeseci, prenosi TASS.

Za program obuke mornara za plovidbu Sjevernim morskim putom zainteresirani su, prema riječima ruskog ministra prometa, i Kina i Južna Koreja.

Ispitivanje terena

Južnokorejski kontejnerski brod PanStar Acro otputio se sredinom kolovoza Sjevernim morskim putom prema Europi, označivši kraj 10-godišnje pauze u plovidbi južnokorejskih plovila tom rutom.

Brod je iz južnokorejske luke Busan zaplovio prema sjeveru, uz ruski poluotok Kamčatku, i prešavši Beringovo more ušao u Sjeverni morski put krajem kolovoza i proći kroz vode Arktika oko 7. rujna, izvijestilo je južnokorejsko ministarstvo, prema novinskoj agenciji Yonhap.

PanStar bi trebao pristati u britanskoj luci Felixstowe 9. rujna i dva dana kasnije u nizozemskoj luci Rotterdam. Sredinom rujna stići će u poljski Gdanjsk i potom se vratiti u Busan 5. listopada.

Putovanje bi trebalo trajati od 40 do 45 dana, navodi Yonhap.

Plovidba PanStara trebala bi poslužiti kao test isplativosti arktičke plovidbe, koju je južnokorejski predsjednik Lee Jae Myung proglasio prioritetom.

Busan bi se tako mogao profilirati kao svjetsko pomorsko čvorište, a ruta kroz Arktik mogla bi postati redovan pravac za svjetsku trgovinu do 2030. godine, naveo je Reuters krajem kolovoza procjenu neimenovanih južnokorejskih dužnosnika.

Vlada u Seulu konzultirala se s Moskvom o putovanju PanStara, između ostalog i o eventualnoj pomoći ako brod zapne u ledu, napominje Reuters.

Južnokorejsko ministarstvo oceana i rusko ministarstvo vanjskih poslova nisu tada odgovorili na Reutersov upit da komentiraju tu informaciju.

Dozvole za kineske brodove

Početkom kolovoza ruska državna nuklearna korporacija Rosatom objavila je da je izdala dozvole sedam kineskih brodova za plovidbu Sjevernim morskim putem do Europe.

Kineska kontejnerska kompanija Sea Legend Shipping namjerava pokrenuti prvu redovitu kontejnersku liniju u Sjevernom morskom putu s odredištem u Europi, kazao je tom prilikom čelnik Rosatoma Aleksej Lihačev.

Rosatom upravlja Sjevernim morskim putem koji se proteže se duž sjeverne obale Europe i Azije, kroz Arktički ocean, preko Barentsovog, Karskog, Laptevskog, Istočnosibirskog, Čukotskog i Beringovog mora.

Od Karskih vrata do Beringovog prolaza taj 5.600 kilometara dug prometni koridor povezuje morske luke na sjeveru Rusije s plovnim rijekama u Sibiru u jedinstven transportni sustav.

Nova pomorska arterija

U 2025. godini tim je koridorom prevezeno 37 milijuna tona tereta, prema podacima ministarstva razvoja ruskog Dalekog istoka i Arktika.

Sjevernim pomorskim putom prošlo je u 2025. godini 88 plovila, uz zabilježena 103 tranzita, citira Reuters podatke norveškog Centra za logistiku na dalekom sjeveru. U 2024. zabilježeno je 97 tranzita, a 2022. godine 43, uglavnom iz Rusije i Kine, pokazuju podaci centra.

U nepunih prvih osam mjeseci ove godine obujam prevezenog tereta uvećan je za čak 15 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dosegnuvši 24,2 milijarde tona, objavio je pak prošli tjedan dužnosnik ministarstva Aleksej Čekunkov, prema izvješću TASS-a.

Šef Rosatoma Aleksej Lihačev procjenjuje da će u cijeloj 2026. godini obujam prevezenog tereta porasti za 14 posto, a do 2035. trebao bi dosegnuti 110 milijuna do 150 milijuna tona, prema 'temeljnom" scenariju.

S obzirom na sve lošiju situaciju u Perzijskom zaljevu te na neizvjesnost u logistici i u politici, Sjeverni morski put postaje prometna arterija od globalne važnosti, zaključio je čelnik Rosatoma.

"Uz povoljne makroekonomske uvjete i dostupnu odgovarajuću infrastrukturu, preusmjeravanje tereta sa sjeverozapada moglo bi do 2040. godine povećati promet tereta i na 200 milijuna tona", rekao je Lihačev u razgovoru za časopis Expert.