Rusija posljednjih mjeseci sve intenzivnije napada ukrajinsku željezničku mrežu, a posebno su na meti putnički vlakovi. Ukrajinske željeznice upozoravaju da ruske snage sve češće koriste dronove s mlaznim pogonom, dok se broj uništenih i oštećenih lokomotiva ubrzano povećava.

Od početka pune ruske invazije pogođeno je više od 500 ukrajinskih lokomotiva, a više od 60 posto tih gubitaka zabilježeno je u posljednjih osam mjeseci. Ukrajinske željeznice trenutačno gube između 37 i 40 lokomotiva mjesečno, piše Politico.

Rusko ministarstvo obrane priznaje da napada željezničku infrastrukturu, tvrdeći da je riječ o udarima na logistiku kojom se prevozi strano oružje za ukrajinsku vojsku. No Ukrajina smatra da je cilj puno širi – od otežavanja vojne logistike do izazivanja straha među civilima i udara na gospodarstvo.

'Rusi žele izolirati naše zajednice na bojišnici, posijati paniku i strah među već iscrpljenim stanovništvom, paralizirati gospodarstvo', rekao je Oleksandr Pertsovskyi, predsjednik uprave ukrajinske državne željeznice Ukrzaliznytsia.

Dronovima sada mogu gađati i vlakove u pokretu

Sustavna potraga za putničkim vlakovima, prema Pertsovskome, počela je prošle jeseni. Rusija je tada dobila antene za mreže koje omogućuju povezivanje dronova, čime operateri mogu zadržati kontrolu nad njima unatoč ukrajinskim sustavima elektroničkog ratovanja.

Dronovi mogu međusobno prosljeđivati signal ili se povezivati s odašiljačima na tlu, uključujući one u Bjelorusiji i na okupiranom ukrajinskom teritoriju. Time se otvara mogućnost napada na pokretne mete poput vlakova.

Prvi pokazatelj nove taktike bio je napad na vlak u blizini Lozove u Harkivskoj oblasti, u kojem je prošle jeseni poginulo šest ljudi.

'Prošle jeseni pogodili su vlak pokraj Lozove, grada u Harkivskoj oblasti, i ubili šest ljudi. Od tada smo pokrenuli protokole evakuacije. Većinu ljudi uspijevamo spasiti, ali Rusi i dalje uništavaju naše lokomotive', rekao je Pertsovskyi.

Rusija se pritom posebno oslanja na dronove s mlaznim pogonom, protiv kojih Ukrajina još nema potpuno učinkovito rješenje. Ministarstvo obrane surađuje s proizvođačima protudronskih sustava, dok željeznice razvijaju pričuvni model prema kojem bi se putnici autobusima prevozili do odredišta ako vlak bude zaustavljen ili pogođen.

Napadi se šire prema zapadu

Većina ruskih napada na vlakove dosad se događala unutar otprilike 200 kilometara od bojišnice ili ruske granice, ponajprije na istoku i jugu Ukrajine. No sada se područje napada širi i prema zapadnim dijelovima zemlje.

'Sada Rusi koriste antene i repetitore u Bjelorusiji kako bi napadali i zapadne regije Ukrajine', rekao je Pertsovskyi.

Koliko je taj pomak ozbiljan pokazao je napad ovog tjedna u blizini poljske granice. Ruski dron pogodio je vlak na postaji Yahodyn, nedugo nakon što je postaju napustio drugi vlak u kojem su putovali bivši britanski premijer Boris Johnson, bivši švedski premijer Carl Bildt i europski sigurnosni dužnosnici. Ukrajinske željeznice objavile su da je diplomatski vlak, koji je ranije napustio postaju zbog procjene sigurnosti, vrlo vjerojatno bio meta.

'Najnoviji napadi u blizini poljske granice pokazuju da je njihov dodatni cilj povećati rizik za naše strane goste, partnere, diplomate, političare i novinare ... Rusi žele da se i oni boje putovati u Ukrajinu, jer ih živcira činjenica da smo, nakon svih pokušaja da izoliraju Ukrajinu, i dalje otvoreni i zanimljivi svijetu', rekao je Pertsovskyi.

Putnici bježe iz vlakova čim se oglasi uzbuna

Yulia Chykolba, direktorica ukrajinskog ogranka Centra za informacijsku otpornost, putovala je drugom linijom prema poljskom Chełmu kada se dogodio napad u blizini granice.

'Kasnili smo sedam sati. Morali smo se dvaput evakuirati zbog tog drona u blizini granice', rekla je.

Prema njezinim riječima, evakuacija je bila dobro organizirana. Putnicima je naređeno da napuste vagone i udalje se što dalje od vlaka.

'A onda smo vidjeli kako se dron približava. Isti onaj koji je kasnije pogodio vlak bliže granici. I dalje je bilo strašno', rekla je Chykolba.

Zbog kašnjenja je propustila let, a do konačnog odredišta u Nizozemskoj stigla je otprilike 12 sati kasnije nego što je planirala.

Ukrajini ponestaje lokomotiva

Sve učestaliji napadi stvaraju još jedan problem: Ukrajini je sve teže brzo zamijeniti uništene lokomotive. Nova lokomotiva stoji oko pet milijuna eura, a međunarodna pomoć zasad nije dovoljna da prati tempo uništavanja.

'Popravak lokomotiva ključni je prioritet: rezervni dijelovi, materijali i osoblje koje bi popravke obavljalo neprekidno. Imamo pouzdane partnere koji nam pomažu, poput Europske banke za obnovu i razvoj i Svjetske banke, ali tempo uništavanja toliko je brz da su naša financijska sredstva nedostatna', rekao je Pertsovskyi.

Dodatni problem predstavlja širina kolosijeka. Ukrajinske željeznice koriste kolosijek od 1520 milimetara, dok je europski standard 1435 milimetara. Zbog toga se velik dio europskog voznog parka ne može jednostavno prebaciti u Ukrajinu i odmah staviti u uporabu.

Sličan kolosijek koriste baltičke države i Finska, a Litva je već obećala poslati lokomotive Ukrajini u sklopu zimskog paketa pomoći.

Unatoč sve većim gubicima, ukrajinske željeznice ne razmatraju prekid rada.

'Imamo različite operativne planove kojima pokušavamo uskladiti sigurnost, ali sigurno ne razmatramo scenarij u kojem bismo stali. Kao što naša zemlja ne razmatra odustajanje od borbe, tako ni željeznica, naravno, ne razmatra prekid svojih operacija', poručio je Pertsovskyi.