Bajo je konstatirao da se nastavlja tendencija najava interveniranja u porezni sustav, što su činile i prethodne i aktualna vlada, pri čemu prave, strukturne reforme ostaju po strani i za neko drugo vrijeme.

Komentirajući potvrdu dosadašnjeg kreditnog rejtinga Hrvatske, uz stabilne izglede, agencije Standard & Poor's, Bajo je rekao da su stabilni izgledi zapravo pokazatelj da je Hrvatska članica EU-a, koja je kao zajednica 'fiskalno stabilna'.

'Nema nikakvog dobrog razloga da se ne krene oštrije s reformama koje su već prije najavljene i trebale su biti provedene. Stabilni izgledi znače da ste još uvijek na prolaznoj ocjeni, dovoljan, dva, s tendencijom da možete ponavljati razred', objasnio je Bajo, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu koji, između ostalog, na doktorskom studiju vodi kolegij Upravljanje financijama u javnom sektoru.

Može li u spašavanju hrvatskog proračuna pomoći monetizacija autocesta i povećanje neoporezivog dijela plaće?

Po Bajinom mišljenju, koncesioniranje potencijalno može pomoći u rješavanju dijela problema pritiska na državne financije. Što se tiče neoporezivog dijela dohotka i najave potencijalnog smanjenja najviše porezne stope, to je 'jedna privremena mjera i ne možemo je promatrati izolirano' bez potrebne promjene i ostalog dijela poreznog sustava.

'Ako želite koristiti takvu jednu mjeru, morate apsolutno voditi računa o tome da bi trebalo uvesti porez na imovinu, proširiti poreznu osnovicu tako da svi obveznici poreza na dohodak na isti način uđu u sustav oporezivanja', poručio je Bajo.

Odgovarajuću na pitanje gdje rezati, u kontekstu najavljenog rebalansg proračuna, Bajo je rekao da Vlada nema puno izbora.

'Rezovi će morati biti relativno snažni ili ćemo bankrotirati. Ako Hrvatska nastavi s ovim dinamizmom zaduživanja, kreiranja javnog duga i 'bildanja' državne potrošnje, možemo očekivati koncem 2015. ili u 2016. potencijalni bankrot države', upozorio je Bajo.

Nije siguran da Vlada ima snage za provedbu potrebnih mjera.

'Čini mi se, nažalost, da vlade, odnosno sadašnja vlada, odgovornost za reformu prenose na Europsku komisiju kao nekakvog arbitra koji će sa strane intervenirati u vašu fiskalnu samostalnost, a sami imate instrumente kojima bi to trebali provoditi u djelo. Uloga EK kroz procedure prekomjernog proračunskog deficita je apsolutno pozitivna i to je sidro koje jamči bilo kakvu stabilnost. Međutim, po provedenim dosadašnjim mjerama, osobno ne vidim puno razloga za optimizam', zaključio je Bajo.