Ukrajinski napad na iranski brod u Kaspijskom jezeru otvorio je novo poglavlje u ispreplitanju dvaju najvećih aktualnih sukoba – rata u Ukrajini i napetosti između Irana, Izraela i Sjedinjenih Država
Dok Teheran prijeti odmazdom, vojni analitičari smatraju da je Kijev ovim potezom želio poslati poruku ne samo Rusiji, nego i američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.
Iran tvrdi da je u napadu poginuo jedan mornar dok je drugi ozlijeđen. Ukrajina, s druge strane, navodi da je meta bio brod koji je prevozio vojne komponente iz Irana u Rusiju.
vezane vijesti
Zašto je Kaspijsko jezero postalo toliko važno?
Kaspijsko jezero okružuje pet država, među kojima su Rusija i Iran. Zbog blokade iranskih luka u Perzijskom i Omanskom zaljevu ono je posljednjih mjeseci postalo jedna od ključnih trgovačkih ruta između Moskve i Teherana.
Ukrajinski dužnosnici tvrde da je napadnuti brod prevozio dijelove za dronove i projektile namijenjene ruskoj vojsci. Iran to odlučno odbacuje te tvrdi da je isključivo riječ o civilnom plovilu bez vojnog tereta.
No kako piše The Independent u analizi, to nije prvi takav napad. Još u kolovozu 2024. godine Ukrajina je u Kaspijskom jezeru uništila teretni brod za koji se tvrdilo da je prevozio komponente za dronove Šahid-136 i drugo iransko naoružanje.
'Poruka Trumpu'
Bivši časnik britanske vojske i vojni analitičar Hamish de Bretton-Gordon smatra da je posljednji ukrajinski napad prvenstveno bio politička poruka Washingtonu.
'Ukrajina pokušava pokazati Trumpu da Rusija pomaže Iranu. Istodobno demonstrira da može spriječiti tu suradnju i pomoći u rješavanju Trumpova problema s Iranom, ali zauzvrat očekuje veću američku pomoć Ukrajini', rekao je za The Independent.
Prema njegovoj ocjeni, napad izveden gotovo 800 kilometara od Kijeva pokazuje da Ukrajina raspolaže sposobnostima za djelovanje duboko iza ruskih logističkih linija.
Takvu procjenu podupire i nedavna izjava ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, u kojoj je optužio Rusiju da dostavlja Iranu satelitske podatke o američkim vojnim bazama i zemljama Perzijskog zaljeva. Zelenski je pritom ponudio Washingtonu pristup tim obavještajnim informacijama, što analitičari vide kao pokušaj jačanja američke potpore Kijevu.
Cilj nije Iran nego Rusija
Ne dijele svi stručnjaci mišljenje da Ukrajina otvara novi front protiv Irana.
Natia Seskuria, stručnjakinja za rusku i euroazijsku sigurnost, smatra da je napad potpuno u skladu s dosadašnjom ukrajinskom strategijom.
'Ključni strateški cilj jest prekinuti dotok iranske vojne pomoći Rusiji i opteretiti logističke mreže koje Moskvi omogućuju nastavak rata', istaknula je.
Osim toga, nakon sastanka Zelenskog i Trumpa u Washingtonu objavljeno da će SAD odobriti Ukrajini licencu za proizvodnju sustava Patriot, što je jedan od dugogodišnjih zahtjeva Kijeva.
Može li Iran vojno odgovoriti?
Iranski veleposlanik u Rusiji Kazem Džalali pozvao je Moskvu da odgovori na ukrajinski napad, nazvavši Rusiju 'prijateljskom državom' te poručivši da incident zaslužuje 'ozbiljan odgovor'.
No vojni stručnjaci sumnjaju da bi Teheran doista krenuo u izravni napad na Ukrajinu.
De Bretton-Gordon smatra da Iran u tome ne bi imao nikakvu stratešku korist te da bi takva operacija bila iznimno složena.
Slično ocjenjuje i Sidharth Kaushal iz britanskog Kraljevskog instituta za obrambene studije (RUSI). Prema njegovim riječima, Iran raspolaže balističkim projektilima poput Šahaba 3 i Horamšara 4, koji mogu dosegnuti dijelove Ukrajine.
'Neki projektili kraćeg deklariranog dometa također bi mogli dosegnuti Ukrajinu ako nose lakšu bojevu glavu. Međutim Iran nema krstareće projektile koji mogu prijeći toliku udaljenost, a isto vrijedi za bespilotne letjelice tipa Šahid', rekao je.
Kaushal ipak procjenjuje da Teheran neće riskirati širenje sukoba.
'Sumnjam da su Iranci spremni trošiti projektile iz arsenala koji im je važan, brojčano ograničen i teško nadoknadiv samo kako bi otvorili još jedan front. Mislim da će napad u Kaspijskom moru prihvatiti kao cijenu poslovanja', zaključio je.
