Rat u Gazi dramatično je promijenio Bliski istok – srušio je dugogodišnje pretpostavke, resetirao geopolitičke odnose i izazvao snažne reakcije javnosti. Mnogi stručnjaci vjeruju da bi trajan mir mogao imati jednako duboke posljedice, piše u analizi The Guardian
Međutim neki pozivaju na oprez. 'Prošlo je manje od deset dana, a već vidimo više kršenja primirja s obje strane. Trebat će vremena za bilo kakav pozitivan pomak', rekao je Mhaimar Abusada, profesor političkih znanosti iz Gaze, koji trenutno živi u Kairu.
Trumpov plan i novi savezi
Završetak rata već sada preoblikuje političku dinamiku u regiji. Trumpov novi plan od 20 točaka, koji slijedi neuspjeh ranijeg plana o Rivijeri Gaza, natjerao je regionalne sile na bližu suradnju. Uz američki pritisak na Izrael, Katar i Turska značajno su utjecali na Hamas, podsjeća novinar Jason Burke u analizi za The Guardian.
vezane vijesti
Katar je sada u američkoj milosti, a turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, kojeg je Trump na nedavnom summitu u Šarm el Šeiku nazvao 'tvrdim, ali prijateljskim', dobiva novu ulogu. To nije uvijek bio stav američkog predsjednika, a ne dijeli ga ni egipatski predsjednik Abdel Fatah al Sisi, suorganizator samita.
No došlo je do pomaka pa Turska, Egipat i Jordan razmatraju slanje vojnika u međunarodne stabilizacijske snage za Gazu. Iako to otvara mogućnosti, donosi i značajne rizike – svi žele izbjeći nove sukobe.
Novi položaji Iraka i Irana
Zanimljivo je to što je na mirovnom samitu u Egiptu bio i irački premijer Mohamed Šia al Sudani, a on se pred izbore pokušava približiti arapskim državama. Pozirao je s Trumpom te Tonyja Blaira – kojeg SAD želi postaviti na čelo Vijeća za mir za upravljanje Gazom – nazvao 'velikim prijateljem Iraka', iako je upravo najcrnja točka Blairova mandata kao britanskog premijera bio ulazak Ujedinjenog Kraljevstva u rat u Iraku. Ovo je značajan signal udaljavanja Iraka od iranskog utjecaja.
Prema voditelju istraživanja u globalnoj savjetodavnoj tvrtki Horizon Engage i dugogodišnjem analitičaru za Irak Michaelu Knightsu, Bagdad sada 'klizi prema arapskoj orbiti', a čak razmatra sudjelovanje u stabilizacijskoj misiji u Gazi, što bi sigurno naljutilo Teheran.
No ni Iran nije prošao bez posljedica tijekom dvije godine sukoba u Gazi jer je kratki rat s Izraelom brutalno jasno pokazao njegove vojne nedostatke. Njegov izuzetno skup nuklearni program nesumnjivo je oštećen, čak i ako ne znamo koliko. Ponovno su mu uvedene europske, britanske i američke sankcije, a njegova mreža savezničkih skupina – uključujući Hezbolah, sirijski režim i Hamas – oslabljena je ili razbijena.
'Prekid vatre mogao bi djelovati kao motor za integraciju unutar regije. Ponovno će otvoriti sve razgovore o glavnim kopnenim vezama od Zaljeva do Mediterana, kao i širi razgovor o diplomatskoj i ekonomskoj normalizaciji Izraela', kaže Knights.
Za sada je svaki vođa u regiji dobro svjestan javnog gnjeva zbog rata u Gazi, razorenoj u izraelskoj ofenzivi, u kojoj je poginulo 68.000 ljudi. No primirje znači da je razgovor o proširenju Abrahamovih sporazuma o normalizaciji, koje su prije pet godina dogovorile četiri arapske države, sada teoretski moguć, iako se pitanje buduće palestinske države nadvija nad njime.
'Trump tvrdi da njegov dogovor ide daleko dalje od Gaze – spominje moguću normalizaciju odnosa između Izraela i Saudijske Arabije, pa čak i Indonezije. To će se jednom dogoditi', rekao je Abusada.
