Američki rat protiv Irana, koji je trebao trajati svega nekoliko dana, protegnuo se na punih šest mjeseci
Dugotrajni napadi, velika vojna prisutnost i svakodnevne 'intervencije' u Hormuškom tjesnacu ostavile su traga na američkom vojnom budžetu.
Prema podacima koje je nestranački računovođa Kongresa predstavio, u šest mjeseci sukoba, SAD je potrošio 38 milijardi dolara. Svaki dodatni mjesec sukoba, SAD košta dodatne tri milijarde dolara.
Kako ističe Reuters, očekuje se da će rat povećati inflaciju u SAD-u za 0,5 posto u prva tri mjeseca 2027. godine.
U izvješću se navodi kako su rastući troškovi opteretili američke zalihe streljiva i potaknuli rast cijena energije, što izaziva zabrinutost o mogućnosti zemlje da odgovori na druge potencijalne sukobe.
Ured za proračun procjenjuje da bi za obnovu američkih zaliha streljiva moglo biti potrebno i pet godina. To se prije svega odnosi na precizne rakete dugog dometa koje je SAD intenzivno koristio u napadima na Iran.
Bijela kuća pokušala je ublažiti rezultate izvještaja rekavši kako američka vojska ima 'više nego dovoljno streljiva, municije i zaliha za sve strateške ciljeve'.
Pentagon je pak osporio izvješće o nestašici projektila poručivši da 'imaju sve što je potrebno za napad u vrijeme i na mjestu koje predsjednik odabere'.
'Ovo nestranačko izvješće jasno pokazuje da je rat američke porezne obveznike koštao desetke milijardi dolara i još uvijek raste, dok istovremeno nastavlja povećavati troškove', upozorio je zastupnik Brendan Boyle te podsjetio da je u Iranu poginulo 18 američkih vojnika, a brojni su ranjeni.
Reuters podsjeća kako ovo izvješće nije uključivalo troškove nedavnih napada na komercijalne brodove u Hormuškom tjesnacu, kao ni napada na američke vojne lokacije u regiji. Osim toga, nije obuhvatilo ni troškove zaduživanja povezane s financiranjem rata, što bi, procjenjuje se, moglo povećati ukupne troškove za nekoliko desetaka milijardi dolara.
Može li američko gospodarstvo to izdržati?
Izvještaj iz Kongresa pokazao je da bi rat mogao imati dalekosežne posljedice za američku obrambenu poziciju i domaće gospodarstvo.
Da je situacija ozbiljnija nego što to Pentagon i Bijela kuća govore pokazalo je i saslušanje u Senatu u srpnju 2026. kad je Pete Hegseth zatražio gotovo 90 milijardi dolara hitne pomoći za obnavljanje zaliha streljiva. Rekao je da se bez tih sredstava 'suočavaju s kritičnim nedostacima'.
Procjenjuje se da je šteta od iranskih napada na američkim diplomatskim objektima u regiji, do 19. lipnja, iznosila oko 184 milijuna dolara.
No, veći su problem energetski šokovi uzrokovani zatvaranjem Hormuškog tjesnaca i napadima na energetska postrojenja u zemljama Perzijskog zaljeva.
Ukupni javni dug SAD-a u kolovozu je premašio 40 bilijuna dolara, podsjeća Reuters.