Interes Srba u dijaspori za parlamentarne izbore 25. listopada višestruko je veći nego za ranije izbore, no oporba upozorava da će zbog odluke izbornog povjerenstva o broju biračkih mjesta u inozemstvu bez mogućnosti da glasa ostati više od 20.000 građana
Povjerenstvo je u nedjelju navečer odredio 93 biračka mjesta u inozemstvu, a na prethodnim parlamentarnim izborima bilo ih je 81. No, oporba smatra da ih zbog velikog interesa za glasanje u dijaspori nije dovoljno.
Oporbeni član povjerenstva Vladimir Dragaš rekao je u ponedjeljak da bi, ako na snazi ostane ta odluka, više od 20.000 građana kojima je već odobreno glasanje izvan Srbije moglo ostat bez najdostupnijih birališta.
Prema dostupnim podacima, do subote u 15 sati bilo je odobreno oko 106.000 prijava za glasanje u inozemstvu, a prijedlogom ministarstva vanjskih poslova obuhvaćeno je nešto više od 80.000 birača, što znači da bi najmanje 20.000 ljudi bilo uskraćeno za ostvarivanje biračkog prava.
'Jasan pokazatelj opstrukcije'
I državni povjerenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević preporučio je povjerenstvu da se poduzmu sve nužne mjere kako bi državljani Srbije koji žive u inozemstvu ostvarili biračko pravo.
Tijekom proteklih 14 godina, koliko je na vlasti Srpska napredna stranka, dijaspora je glasala od 7 do 20 sati po lokalnom vremenu, a sada se za sve primjenjuje lokalno vrijeme vreme u Srbiji, što znači da će se u Australiji, Kini, Americi, Kanadi i Brazilu glasati noću. U New Yorku bi, primjerice, glasanje počelo u dva sata poslije ponoći.
Dragaš je ocijenio da i takva odluka predstavlja "jasan pokazatelj opstrukcije" glasanja državljana Srbije u inozemstvu.
Tijesna utrka
Istraživanja javnog mišljenja pokazuju da će se na prijevremenim parlamentarnim izborima 25. listopada voditi tijesna utrka između Srpske napredne stranke, čiju listu nosi donedavni predsjednik Aleksandar Vučić i Studentske liste koja u dijaspori ima veliku potporu.
Studentska lista je, uz veliku potporu u javnosti, nastala nakon višemjesečnih protuvladinih prosvjeda, potaknutih pogibijom 16 ljudi 1. studenog 2024. u padu nadstrešnice na tek renoviranom novosadskom željezničkom kolodvoru.
Prosvjednici za novosadsku tragediju glavnim krivcem vide vlast, optužujući je za netransparentne i koruptivne poslove tijekom rekonstrukcije kolodvora.
Ni dvije godine nakon te nesreće još nitko od odgovornih i osumnjičenih nije izveden pred sud.