'Hrvatsku, koja je sve bliže EU, nemaju što obeshrabrivati prilike u Grčkoj. Mene više brine to da tamošnja situacija neće obeshrabriti EU oko daljnjeg proširenja', istaknula je Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, uoči predavanja 'Hrvatska na putu u EU' organiziranog u sklopu obilježavanja Europskog tjedna u Varaždinskoj županiji
Pusić smatra da je Grčka profitirala time što je u EU, odnosno eurozoni, jer je druge članice sada spašavaju milijardama eura, iako ni njima nije lako.
'Da Grčka nije član ovih asocijacija, bila bi 'u banani', odnosno u potpunoj propasti. Vjerojatno je sada drugim članicama žao zbog toga što je Grčka u eurozoni, jer se pokazalo da je tamo totalni nered. Nisu se vodile primjerene statistike, niti je bilo vjerodostojnih pokazatelja gospodarskog stanja... Ukratko, događale su se nevjerojatne stvari', ustvrdila je Pusić, ali i dodala da bi 'Grčka možda mogla voditi neku svoju monetarnu politiku da nije u eurozoni'.
S obzirom na to što je sve izašlo na vidjelo, kako je naglasila, Grčka očigledno nije bila spremna za eurozonu.
'Što se tiče europske strane, sada se vidi da je opasno primati bilo koga u EU ili eurozonu ukoliko nije u stanju odgovarati barem sam za sebe. A što se tiče država kandidata, sada se vidi da u EU uopće nije dobro ulaziti ako za to niste spremni, jer da biste se mogli okoristiti u EU, važna je vaša spremnost za funkcioniranje u tim uvjetima. Dakle, nama je to upozorenje da u prvom redu moramo biti spremni preuzeti odgovornost za sebe same, a možda i ne srljati u eurozonu', upozorila je Pusić, dodavši da je Hrvatska, na sreću, 'mala pa ne može bitno utjecati na prilike u EU, što može biti važno kod završetka pregovora o proširenju'.
Govoreći o tome što još predstoji Hrvatskoj da bi otvorila i zatvorila pregovore s EU-om o svim preostalim poglavljima, predsjednica Nacionalnog odbora je navela da se radi o dvadesetak zadaća, za razliku od minulih godina kada su praktične zadaće za okončanje pregovora izgledale kao more obaveza.
'Pitanje suradnje s Haškim tribunalom i dalje je velik, ali ne i nepremostiv zadatak, koji je prvenstveno političke prirode, ali tome se ne treba čuditi jer ulazimo u političku organizaciju. I to je pitanje moguće riješiti, kao i ostale zadatke, no ne znam je li u stanju to napraviti ova vlada - to ovisi o tome kako će se postaviti jer je riječ i o političkom, kao i organizacijsko-tehničkom poslu', upozorila je Pusić, dodajući da bismo u lipnju trebali otvoriti tri poglavlja, a do kolovoza zatvoriti 27 ili 28 poglavlja, kako bismo do kraja godine zatvorili i preostalih pet ili šest.
