Izjednačavanjem ćirilice i tenkova želi se jedan civilizacijski prostor, a ne samo jedno pismo, poistovjetiti s ratnim stradanjima i to 20 godina nakon rata, ustvrdio je danas saborski zastupnik Milorad Pupovac (SDSS) podsjetivši da ‘takve demonizacije jednog pisma’ nije bilo na ovim prostorima ni prema gotici 20 godina nakon Drugog svjetskog rata.
Na okruglom stolu o europskoj višejezičnosti Pupovac je upozorio da Srbi, Bosanci i Crnogorci koji govore svojim materinskim jezikom danas u Hrvatskoj riskiraju da budu diskriminirani, ocijenivši kako je takva situacija u Hrvatskoj rezultat totalitarnosti jezične politike, nedostatka tolerancije, ali i sve teže gospodarske situacije.
Neposredan povod skupu bila je najnovija referendumska inicijativa o ćirilici koja je prikupila 650.000 potpisa, a s okruglog stola ‘Europsko bogatstvo višejezičnosti: Quo vadis Croatia?’, na Međunarodni dan ljudskih prava, pozvani su cjelokupna hrvatska javnost i politika da zaštite stečenu razinu prava manjina na svoj jezik i pismo.
Goran Beus Richembergh (HNS) referendumsku inicijativu o zabrani ćirilice nazvao je ‘cirkusom i iracionalnim pokušajem obračuna s dijelom identiteta jedne nacionalne manjine’, ocijenivši paradoksom da se za tu inicijativu, suprotnu hrvatskoj tradiciji, zalažu upravo društvene skupine, stožeri i stranke koje se najviše pozivaju na tradiciju.
‘Zabrinjavajuće i dramatične su informacije koje stižu iz Vukovara u kojemu je danas teško biti i Srbin i Hrvat’, upozorio je Eugen Jakovčić iz Documente - Centra za suočavanje s prošlošću pozvavši hrvatsku javnost, uključujući i Katoličku crkvu, na okretanje budućnosti, toleranciji i suživotu.
Aktivisti za ljudska prava upozorili su na važnost uvođenja građanskog i interkulturalnog obrazovanja mladih te još uvijek prisutnu stigmatizaciju i segregaciju djece koja pohađaju nastavu za manjine u Vukovaru, dok su javne medije pozvali da o manjinskim pitanjima progovore i u prime-timeu, a ne samo u emisijama specijaliziranim za manjine.
Na skupu su sudjelovali diplomatski predstavnici niza europskih zemalja koji su, opisujući dobre prakse svojih zemalja, pokazali da su dvojezičnost i višejezičnost raširena i normalna praksa u Europi, te da je interkulturalnost temeljna odrednica europskog identiteta.
Okrugli stol organizirala je građanska kampanja ‘SVI MI – Za Hrvatsku svih nas’, koja je u svom ‘Apelu razuma - za Hrvatsku svih nas’ upozorila da se ‘iskazivanjem netrpeljivosti prema nekoj manjini i simbolima njezina kulturnog identiteta ograničavaju sloboda, prava i sigurnost građana Hrvatske, te da su u konačnici ugroženi i pripadnici većinskog naroda koje se stalno uvjerava kako su im oni drugi trajna prijetnja’.
