Prvi tvrdi da iza sebe ostavlja 'pozitivan financijski rezultat od 32 milijuna eura', a drugi kaže da 'minus na računu Grada Splita iznosi 4 milijuna eura'.

U pravu su obojica.

Iz izvješća o primopredaji vlasti koje se u Splitu objavljuje tradicionalno, kao što se i sama vlast tradicionalno mijenja svakih četiri godine, vidljivo je da u ovom trenutku na gradskom računu doista stoji minus od oko 4 milijuna eura. U tom dijelu Šuta govori istinu.

No, u istom dokumentu jasno je vidljivo da se od FINA-e očekuje povrat 6 milijuna eura jamčevine uplaćene za neuspješno sudjelovanje na licitaciji za kupnju Spaladium arene, čime bi taj minus bio trenutačno anuliran, a tu su još i deseci milijuna eura za projekt uređenja Žnjana.

Najveća splitska investicija u proteklim desetljećima vrijedna ukupno 46 milijuna eura, naime, financira se iz nekoliko izvora - s 10 milijuna eura iz direktno iz gradskog proračuna, s 14 milijuna eura bespovratnih sredstava iz europskog ITU mehanizma, te s 22 milijuna eura zajma Europske investicijske banke.

Procedura za povlačenje novca iz ITU mehanizma i kredita EIB-a složena je i dugotrajna, pa su u protekloj i ovoj godini odobravane pozajmice kako bi uređenje Žnjana teklo nesmetano. One su dosegle gotovo 31 milijun eura.

No u međuvremenu je dovršena procedura i odobrena je isplata 14 milijuna eura iz ITU mehanizma, a za isplatu spomenutih 22 milijuna eura kredita EIB-a čeka se još samo formalna odluka Ministarstva financija i Vlade.

Kada taj novac sjedne na račun Grada Splita, on će doista biti 'u plusu' za najmanje 32 milijuna eura, kao što Puljak tvrdi.

Njegov dosadašnji zamjenik gradonačelnika Antonio Kuzmanić objavio je tablicu u kojoj se ovo objašnjava, te posprdan komentar na račun novog gradonačelnika: 'Lijepo piše. Baš je super stručnjak došao u Grad Split'.

Dakle, obje strane su u ovom slučaju u pravu zato što ne govore o istoj stvari.

Ništa novo

Prijepori ili barem nesporazumi oko stanja gradske blagajne u trenutku primopredaje nisu novost: svaka vlast na odlasku trudi se uljepšati stanje barem za mrvicu, a svaka nova vlast uglavnom se trudi prikazati ga dramatičnijim nego što jest.

Prije četiri godine gradonačelnik Andro Krstulović Opara (HDZ) objavio je da je na gradskom računu ostavio Ivici Puljku 57 milijuna kuna.

Tijekom idućih godina Puljak je u nekoliko navrata govorio o 'kosturima iz ormara' koje je zatekao, pa je u jednom trenutku zajedno sa zamjenikom Kuzmanićem objavio da je u tom lipnju 2021. godine na računu zatekao '30 milijuna kuna u plusu te dug od 69 milijuna kuna'.

Kazao je i da je njegova administracija u prve dvije godine 'vratila 100 milijuna kuna HDZ-ovih dugova', što može biti točno naprosto zato što se krediti uglavnom vraćaju.

No usporedbom dvaju primopredajnih izvješća (Krstulović Opara - Puljak, te Puljak - Šuta) nedvojbeno se može zaključiti da je Split u protekle četiri godine postao zaduženiji grad - premda i dalje debelo ispod zakonskog limita od 20 posto u odnosu na svoje izvorne prihod i uglavnom manje u odnosu na usporedive velike gradove.

Sredinom 2021. godine, naime, Grad je imao kredite u ukupnom iznosu od 17,9 milijuna eura, dok na današnji dan oni iznose 51 milijun eura. U međuvremenu je otplaćen jedan kredit iz 2017. godine, a a tu je još jedan iz doba Krstulovića Opare od desetak milijuna eura koji će se otplaćivati do 2030. godine. No, u Puljkovom mandatu popisu gradskih zaduženja pridodane su tri tranše kredita EIB-a u ukupnom iznosu od 46,6 milijuna eura.

To zaduženje je namjensko, uglavnom se smatra uvjerljivo najpovoljnijim na tržištu, a postoji i poček s otplatom od pet godina, tako će se zapravo početi otplaćivati tek na kraju mandata Tomislava Šute.

S druge strane, ovi krediti omogućit će gradskoj upravi znatno bolju likvidnost i veći prostor za druge investicije, na što je računao i Puljak. Kada na račun 'sjedne' 22 milijuna eura kredita EIB-a za Žnjan, to bi trebalo biti dovoljno da se - uz bespovratni novac koji daje Vlada - primjerice financira obnova stadiona Poljud.