Rusija je, čini se, prilagodila strategiju svoje tzv. flote u sjeni, mreže tankera kojima godinama zaobilazi zapadne sankcije na izvoz nafte. Proizlazi to iz velikog curenja podataka koje je prvi put omogućilo detaljan uvid u posade i operacije više od 700 tankera koji su od početka rata u Ukrajini prolazili Baltičkim morem
Prema istraživanju njemačkog NDR-a i Süddeutsche Zeitunga u suradnji s međunarodnim partnerima, dokumenti koji su procurili sadrže podatke o oko 85.000 članova posada koji su između 2023. i 2026. godine pristajali u ruske naftne luke na Baltiku.
Podaci su medijima dostavljeni preko nevladine organizacije Dossier Center, bliske ruskom oporbenjaku Mihailu Hodorkovskom, piše Tagesschau.
Zapad pojačao pritisak na tankere
Flota u sjeni sastoji se uglavnom od starih i često loše održavanih tankera koji Rusiji omogućuju nastavak izvoza nafte unatoč sankcijama. Procjenjuje se da ti brodovi svakog mjeseca ruskom proračunu donose između sedam i deset milijardi dolara prihoda.
vezane vijesti
Nakon godina relativno pasivnog pristupa europske države počele su od 2024. agresivnije djelovati protiv spornih tankera, osobito onih koji plove bez valjane zastave ili koriste lažne registracije, što je protivno međunarodnom pomorskom pravu.
Prekretnica se dogodila krajem 2024. godine, kada je finska mornarica zaustavila tanker Eagle S nakon incidenta s podmorskim kabelom. Uslijedile su akcije Francuske i Estonije protiv drugih tankera povezanih s ruskom mrežom.
Od tada je najmanje deset zapadnih država sudjelovalo u zaustavljanju ili inspekcijama brodova iz flote u sjeni, a u nekim slučajevima zaplijenjen je i njihov teret.
Bivši vojnici i vagnerovci na tankerima
Najzanimljivije otkriće odnosi se na nagli porast broja zaštitara na ruskim tankerima.
Dok su tijekom 2023. i 2024. godine takvi slučajevi bili rijetki, od ljeta 2025. njihov broj snažno raste. Istraživači su identificirali ukupno 83 osobe koje su kao zaštitari sudjelovale u više od 140 takvih plovidbi.
Analiza društvenih mreža i drugih izvora pokazuje da se uglavnom radi o bivšim vojnicima ruske vojske ili veteranima privatne vojne skupine Wagner.
Izvori iz njemačkih sigurnosnih službi tvrde da ih najčešće angažira moskovska zaštitarska tvrtka Moran.
Posebno je zanimljivo to da su zaštitari raspoređivani uglavnom u Baltičkom moru i na Mediteranu, a ne na rutama na kojima postoji stvarna opasnost od pirata, što sugerira da njihova zadaća nije bila zaštita od vanjskih prijetnji.
Naoružanjem disciplinirali posadu
Prema zaključcima istrage, zaštitari su imali dvostruku ulogu.
S jedne su strane predstavljali potencijalni sigurnosni problem za zapadne vlasti tijekom mogućih inspekcija brodova. Sigurnosne službe pretpostavljaju da su mnogi od njih bili naoružani automatskim oružjem, što je kompliciralo planiranje ukrcaja policije ili vojske na sumnjive tankere.
S druge je strane njihova prisutnost služila za nadzor i discipliniranje posada, a koje su često činili pomorci iz trećih zemalja. Zapadne obavještajne službe smatraju da su zaštitari trebali spriječiti prebrzu suradnju članova posade sa zapadnim vlastima tijekom inspekcija i istraga.
Rusija sve više preuzima kontrolu nad vlastitim tankerima
Najnoviji podaci pokazuju i promjenu u strategiji Moskve.
Broj zaštitara na tankerima naglo je pao, ali istodobno raste udio ruskih državljana među kapetanima i časnicima.
Početkom 2023. godine tek je oko trećina kapetana bila ruske nacionalnosti, a početkom 2026. njihov udio premašio je 75 posto.
Dio brodova posljednjih mjeseci promijenio je registraciju i počeo ploviti pod ruskom zastavom, što predstavlja značajan zaokret jer je Moskva godinama nastojala prikriti svoju povezanost s tim tankerima.
Analitičari smatraju da je ruskim vlastima sada važnija potpuna kontrola nad brodovima nego prikrivanje njihova vlasništva. Pod ruskom zastavom uživaju dodatnu pravnu zaštitu jer strane sigurnosne službe za ulazak na njih trebaju odobrenje države pod čijom zastavom plove.
Njemački političari traže još odlučnije mjere
Predsjednik njemačkog parlamentarnog odbora za nadzor obavještajnih službi Marc Henrichmann smatra da pojava naoružanih zaštitara pokazuje koliko su zapadne mjere pogodile ruske interese.
Prema njegovim riječima, Moskva ulaže dodatne napore da bi očuvala ključni mehanizam za zaobilaženje sankcija i održavanje prihoda od izvoza nafte.
Sličnog je stava i Robin Wagener te upozorava da su njemačke vlasti prema tankerima flote iz sjene i dalje blaže od nekih europskih partnera. Zbog toga se, tvrdi, sporni brodovi sve češće približavaju njemačkim vodama.
