Vlada je na nešto manje od 150 stranica predstavila Nacionalni program reformi (NPR) za ovu godinu radi smanjivanja prekomjernog deficita, koji šalje Europskoj komisiji. Države članice EU-a Nacionalni program reformi podnose do kraja travnja svake godine
Prema riječima Branka Grčića NPR ima tri cilja; povećanje konkurentnosti i gospodarski rast, rješavanje slabosti javnog sektora i jačanje upravljanja javnim financijama. Preporuke EK iz prošle godine, na koji se reforme umnogome oslanjaju istaknule su potrebu nužnost promjena u deset područja; jačanju fiskalnog okvira i upravljanja javnim financijama, racionalizaciju i poboljšanje kontrole nad rashodima, poboljšanje učinkovitosti mirovinskog sustava, smanjenje fiskalnih rizika zdravstvenog sustava, reformu sustava socijalnih naknada, poboljšanje funkcioniranja javne uprave, poboljšanje upravljanja javnim poduzećima, smanjenje administrativnog opterećenja i troškova poslovanja poduzeća; poboljšanje kvalitete novih zakona, osnaženi okvir za provedbu stečajnih postupaka.
Na posebnoj konferenciji za medije ministri Boris Lalovac i Branko Grčić predstavili su paket rezova za koji navode da je čvrst, te da 'prema Komisiji idu s vrlo čvrstim parametrima'. Grčić je kao ključne reforme iz NPR-a istaknuo smanjenje parafiskalnih nameta, donošenje zakona o stečaju i stečaju potrošača, smanjenje donošenja zakona po hitnoj proceduri, smanjenje broja agencija za 15 posto uz nužnu optimizaciju troškova u njima i uvođenje novog sustava plaća s platnim razredima i stimulacijama prema rezultatima rada.
Uz navedeno planira se smanjenje broja područnih jedinica javne uprave za 20 posto, kontrola nad radom i zaduživanjem komunalnih poduzeća, poboljšanje rada javnih poduzeća i reforma mirovinskog sustava kroz smanjenje broja kategorija za beneficirani radni staž.
Upitan u kojem roku bi se roku to trebalo dogoditi naveo je kako je realno očekivati da se pojedine mjere počnu provoditi do kraja ove godine. Boris Lalovac, ministar financija govoreći o smanjivanju proračunskih rashoda istaknuo je kako se planiraju uštede preko milijardu kuna.
'Planira se smanjenje deficita HAC-a za 50, a HŽ Infrastrukture za 200 milijuna kuna do kraja godine, dok bi izvanproračunski korisnici trebali uštedjeti 407 milijuna kuna. Hrvatske vode trebale sudjelovati sa sa 102 milijuna, Hrvatske ceste 105 milijuna kuna, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i HZZO sa po sto milijuna kuna', istaknuo je Lalovac.
Ministarstva bi pak trebala uštedjeti 435 milijuna kuna. Broj Agencija trebao bi se smanjiti za devet sa 57 na 48, a ukoliko bude nezadovoljnih zbog različitih razloga Lalovac je naglasio kako unatoč tome morati provoditi odluke Vlade jer im Banski dvori u konačnici, bez obzira što neke od njih nisu na proračunu, osiguravaju sredstva.
Na novinarsko pitanje hoće li se plaće u agencijama izjednačiti s državnom službom Grčić je odgovorio je kako ih čeka 'harmonizacija plaća'. 'Već se šest godina borimo s krizom i svi koji mirišu na javni sektor, moraju shvatiti da ne mogu ostati izvan racionalizacije, optimiranja troškova i povećanja učinkovitosti' zaključio je Grčić.
Uz navedene mjere uštede, koje detaljno možete proučiti na ovom linku, Vlada je danas usvojila Prijedlog smjernica za uređenje sustava agencija, zavoda, fondova, centara i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.
Na toj se stavci planira uštedjeti pola milijarde kuna.
Prije sjednice Vlade ministar pravosuđa Orsat Miljenić i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unijeBranko Grčić komentirali su medijske napise prema kojima njihova ministarstva plaćaju najviši najam za svoje urede.
Lalovac: Režemo rashode države - materijalne troškove 210 mil. kn, HC 105 mil., FZOEU 100 mil., HAC i HŽ 250 mil. http://t.co/dfEEeG3bHn
— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) April 23, 2015
'Ono što je objavljeno potpuna je neistina. Nemamo nijedan prostor za iznad deset eura po metru kvadratnom. Uopće ne znam otkuda je taj podatak i zašto je objavljen', nadodao je.
Grčić je pak kazao da su pregovori oko najma prostora za njegovo ministarstvo prepušteni DUUDI-ju te da Ministarstvo regionalnog razvoja s tim nema ništa. 'A to što je cijena veća, e to ćemo riješiti kroz nove pregovore. Povoljna okolnost je to da je to trogodišnji ugovor, za razliku od ostalih, petogodišnjih, a on istječe za nekoliko mjeseci', kaže.
Dodaje da su mjere koje će Vlada danas usvojiti usmjerene na agencije, zavode i fondove, no da nije problem ako se one prošire i na ministarstva te sve druge institucije koje nisu u tom programu.
