U našim krajevima isto bi se moglo reći i za srpanj u kojem su zabilježene neuobičajeno velike pa i rekordne količine oborina.

Stručnjaci ističu da toplija atmosfera, poput tople kuhinje, omogućuje stvaranje većih koncentracija vlage, a to pak znači da se u njoj mogu pohraniti veće količine energije koje uzrokuju snažnije ekstreme. Posljedice, koje već osjećamo, u budućnosti mogu biti nesagledive – toplinski valovi, jake suše, poplave, problemi u poljoprivredi, olujna nevremena, ljudske žrtve, goleme štete itd.

Prema podacima koje su prikupili znanstvenici američke agencije National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA) prosječne globalne temperature nad kopnom i oceanima u lipnju 2014. bile su najviše ikada izmjerene u tom mjesecu od 1880. od kada postoje mjerenja.

Ovogodišnji lipanj također je 38. lipanj zaredom te 352. mjesec u nizu s globalnim temperaturama iznad prosjeka za 20. stoljeće. Posljednji put temperatura niža od prosječne zabilježena je u veljači 1985. Temperatura kopnenih površina u lipnju je bila za 0,95°C veća od prosjeka za 20. stoljeće koji iznosi 13,3°C. Prosječna temperatura svjetskih oceana u lipnju 2014. bila je za 0,64°C viša od prosjeka za 20. stoljeće koji iznosi 16,4 stupnjeva Celzijevih.

Analiza srednje temperature zraka u Hrvatskoj pokazala je da je prva polovica godine bila ne samo toplija od nekoliko prošlih, već je u većini zemlje bila druga najtoplija u posljednjih pedesetak godina, otkad postoje službena mjerenja DHMZ-a. Toplija je bila samo prva polovina 2007. godine.

Na karti (gore) koju je ovih dana napravila NOAA predstavljene su najizraženije anomalije, odnosno odstupanja od višegodišnjih prosjeka zabilježena u lipnju.

Da je grafika obuhvatila i srpanj, na njoj bi naša regija zasigurno bila označena još intenzivnijom bojom budući da su mnoga područja u Hrvatskoj i okolnim zemljama bilježila rekordne količine padalina.