POGODITE ŠTO JE TO

Predsjednica inaugurirala sadržajnicu!

Kolinda Grabar Kitarović tuđmanova bista

Kolinda Grabar Kitarović tuđmanova bista

Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović u ponedjeljak je preko radijskog etera inaugurirala u hrvatski jezik jednu, rječniku i većini građana, nepoznatu riječ – sadržajnicu. Bacili smo se stoga na istraživanje i otkrili značenje riječi te rijetke pojedince koji su joj uz predsjednicu skloni. Zanimljivo je da među tim pojedincima nismo pronašli pokojnog Franju Tuđmana koji je imao posebnu strast prema neobičnim ili arhaičnim hrvatskim riječima

'Htjela bih organizirati jedan skup, domaći prije svega, ali i s međunarodnom sadržajnicom, da razgovaramo o zapošljavanju, poduzetništvu i kako promijeniti klimu – s vrlo konkretnim zaključcima', istaknula je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović gostujući u emisiji Hrvatskog radija 'S predsjednicom izvan protokola'.

Da je riječ o rijetko korištenoj riječi u hrvatskom jeziku, potvrdio je tportalu Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

'Sadržajnica je dobro tvorena hrvatska riječ (sadržaj + nica), ali je relativno rijetko potvrđena u hrvatskome jeziku. Potvrđena je u kontekstima u kojima se značenjski izjednačuje s riječju sastavnica, tj. u značenju 'dio kakvog sadržaja', objasnio je Jozić.

Hrvatski rječnici ne sadržavaju sadržajnicu, jer njihovi se autori još uvijek nisu odvažili bilježiti nove relevantne pojave u govornom jeziku. Tako, primjerice, u rječnicima nema ni mnogo poznatijeg uhljeba, koji definitivno zaslužuje visok plasman na ljestvici popularnih riječi. Ažuriran i svima dostupan internetski rječnik mogao bi nam ponuditi Institut za hrvatski jezik, saznajemo. No vratimo se sadržajnici.


Predsjednica Grabar Kitarović ovom se riječju poslužila i dok je bila ministrica vanjskih poslova i europskih integracija u svom govoru na Međunarodnoj konferenciji 'Europeizacija u kontekstu globalizacije – Hrvatska 2009.' koju je organizirala Hrvatska paneuropska unija 2007. godine.

'Naše ambicije ostaju za 2008. zatvoriti većinu poglavlja i da 2009. postignemo spremnost za članstvo, da potpišemo ugovor o pristupanju i započnemo sam proces pristupanja. Za to je normalno potrebno pojačati momentum samih pregovora, ali ono što vam mogu obećati u ime hrvatske Vlade, uz te pregovore koji su možda tehnička sadržajnica procesa pristupanja, ono što je iznimno bitno i na što polažemo iznimnu odgovornost i napore jesu reformski procesi koji su sadržaj procesa pristupanja….', istaknula je tada Kolinda Grabar Kitarović.

Sadržajnica u filozofiji, književnosti i dijaspori

Da se sadržajnica rijetko rabi u hrvatskom govoru i pismu, uvjerili smo se pretražujući je preko hrvatske verzije tražilice Google. Izuzev Grabar Kitarović, sadržajnicom se služila akademkinja i znanstvena savjetnica Instituta za filozofiju Ljerka Schiffler devedesetih godina analizirajući stariju hrvatsku filozofsku baštinu, posebice kad se bavila filozofijom i poetikom renesansnog filozofa Frane Petrića. Književnik i profesor Stijepo Mijović Kočan također se poslužio sadržajnicom u svom članku o biblijskim pričama XX. stoljeća Envera Čolakovića objavljenom 2013. u časopisu Behar. Riječ sadržajnica odvela nas je i na HAZUD.ch, aktivistički portal hrvatske dijaspore. Izgovorio ju je Dragan Hazler, jedan od osnivača i predsjednik udruge Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dijaspore čije aktivnosti prati istoimeni portal. Hazel je farmaceut koji živi Švicarskoj, a hrvatskoj javnosti poznat je i kao autor nekadašnjeg spomenika Juri Francetiću u Slunju, a svojedobno je pohvalio i ideju za podizanjem spomenika dr. Anti Paveliću u Zagrebu. Uz navedena imena, sadržajnicu su vjerojatno koristili i neki drugi – nama nepoznati – pojedinci.

Činjenica da je predsjednica Republike inaugurirala u hrvatski govorni jezik neuobičajenu pa sukladno tome mnogima nerazumljivu riječ neminovno u pamćenje priziva vrijeme Franje Tuđmana, povratak čijoj tradiciji zagovara Kolinda Grabar Kitarović. Već prvog dana na Pantovčaku učinila je simboličku gestu povratka tuđmanizmu vrativši u upotrebu tzv. zlatni, odnosno Tuđmanov stol za kojim je potpisala predsjedničku zakletvu.

Tuđmanizam bez ikakve dvojbe obilježava i forsiranje jezičnog purizma koji je često upadao u satirične epizode.

Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman izrazito je bio sklon uporabi, ali i tvorbi novih hrvatskih riječi, a sve u svrhu bržeg kidanja spona sa Srbijom, odnosno što većeg distanciranja hrvatske 'uljudbe' od balkanske. Tuđmanova politika jezičnog purizma iznjedrila je mnoge kovanice i novotvorenice kako bi se izbjegla upotreba navodnih 'srbizama', pa su tako u javnom i medijskom diskursu uskrsle riječi poput, brzoglasa, nadnevka, samokresa, krugovala, slikopisa, voznice, putnice, koštovnika… Neke od tada lansiranih riječi i danas su u upotrebi, a neke se nisu primile u govornom (a rijetko ni pisanom) jeziku. Neke su, međutim, zvučale isuviše arhaično, a nekima se izrugivalo. Huda sudba zadesila je, među mnogima, zrakomlat (helikopter), kopnicu (sida), dalekovidnik (televizor), munjaru (elektrana), samovoz (automobil)…

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!