Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter izrazila je u četvrtak nezadovoljstvo što Hrvatski sabor tek danas raspravlja o njenom Izvješću za 2022. te je poručila kako je 'žalosno' vidjeti poprilično praznu sabornicu za rasprave o Izvješću
Građani i njihovi problemi, zaslužuju bolje, rekla je pravobraniteljica i podsjetila da je Saboru podnijela i godišnja izvješća za 2023. i 2024. godinu te jedno posebno izvješće, koja također, nisu raspravljena.
„Nedopustiva je praksa Sabora i Vlade da se izvješća ove neovisne institucije stavljaju se na led“, upozorila je i naglasila da su uvjeti za raspravu o predmetnom izvješću, bili ispunjeno još i srpnju 2023.
Vlada, navela je, još nije usvojila mišljenje na izvješće za prošlu i pretprošlu godinu, a ni na ono posebno, pa ih Sabor ne može raspraviti.
vezane vijesti
„To nisu samo tehnička pitanja, nego političke odluke i praksa koja mora prestati“, poručila je i dodala kako je to „nedopustiv odnos“ Sabora i Vlade prema građanima, stanju ljudskih prava i prema neovisnoj instituciji pravobranitelja.
„Ljudska prava Sabor mora jačati, a ne slabiti, to je zadaća i izvršne i zakonodavne vlasti“, rekla je Šimonović Einwalter.
Predložila je da Sabor Poslovnikom uredi da će se o izvješćima pučkog pravobranitelja, ali i drugih neovisnih institucija raspraviti u godini u kojoj su predana. Treba razmisliti i je li prethodno mišljenje Vlada neophodno, ako da, onda predlažem propisivanjem roka u kojem Vlada treba uputiti mišljenje Saboru, kazala je.
Izjavila je i kako „ovakav odnos prema izvješćima pravobranitelja drži pokušajem marginalizacije i utišavanja ove institucije“, ali da je to bezuspješno. Građani nam se sve više obraćaju, prošle godine, rekordno, a na europskoj razini prepoznati smo kako primjer dobre prakse.
Pravobraniteljica se požalila i kako je već odradila polovicu mandata, na dužnost je izabrana prije četiri godine, a samo jednom je Saboru predstavljala svoje izvješće, ono za 2021., a i ono je kasnilo. Podsjetila je da je 2022., na koju se njeno izvješće odnosi, u opticaju još bila hrvatska kuna, a građani nosili maske zbog koronavirusa. Te godine najviše su joj se žalili na zdravstvo, diskriminaciju, radne odnose.
