U središtu pozornosti je i načelnik Glavnog stožera Tihomir Kundid: čiju će odluku provesti i otvara li ovaj spor pitanje funkcioniranja zapovjednog sustava Hrvatske vojske? O tome su u emisiji HTV-a Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala govorili predsjednik saborskog Odbora za obranu Arsen Bauk (SDP), saborski zastupnik HDZ-a Nikola Mažar, vojni analitičar Mario Galić i komunikacijski stručnjak Jerko Trogrlić.

Bauk: Predsjednikova zapovijed ima prednost u lancu zapovijedanja

Republika Hrvatska ima Zakon o obrani. Članak 69., stavak 5., kaže sljedeće: 'Odluke o prelasku granice radi protokolarno-ceremonijalnih aktivnosti postrojbi razine voda i niže donosi ministar obrane'. Po tome se eksplicitno kaže da je Anušić taj koji odlučuje ide li se u Pariz za dva tjedna ili ne ide, rekao je voditelj emisije Mislav Togonal.

Na to je odgovorio Arsen Bauk.

'To što ste pročitali je točno, a to što ste iz toga zaključili nije. Ministar obrane je donio zakonitu odluku, a predsjednik Republike je donio ustavnu i zakonitu zapovijed. U slučaju kada se vojnik susretne s dvije zapovijedi koje su suprotne, onda izvršava onu koju je dao viši zapovjednik, a to je predsjednik Republike. I tu cijela priča s vojskom, s generalom Kundinom i sustavom zapovijedanja završava', istaknuo je Bauk.

Smatra kako se tu temeljno ne radi o obrambenom, nego o vanjskopolitičkom problemu.

'To je prvenstveno odnos predsjednika Republike kao jednog sukreatora vanjske politike i Vlade Republike Hrvatske kao drugog sukreatora vanjske politike o ratu u Ukrajini, o ruskoj agresiji na Ukrajinu i kako bi Hrvatska se u tom slučaju trebala postaviti. A ovo je samo jedan u nizu simboličnih slučajeva koji se događa zato što taj temeljni prijepor politički nije razriješen, niti u ovom trenutku postoje ni voljni mehanizmi da se on razriješi. To će tako trajati kada ta tema bude dolazila na dnevno-politički dnevni red, a bude u onome dijelu dijeljenih ovlasti po Ustavu. To su i obrana, odnosno vojska i vanjska politika, i tako ja to vidim', pojasnio je Bauk.

Potom je urednik Togonal citirao Antu Kotromanovića, bivšeg ministra obrane, koji je 2015. rekao da načelnik Glavnog stožera u miru prima zapovijedi od ministra obrane, a u ratu od predsjednika Republike.

Na pitanje slaže li se s kolegom bivšim ministrom Kotromanovićem, Bauk je rekao kako može primati zapovijedi i u ratu i u miru od predsjednika Republike, a od ministra obrane također.

'Jedino ako dođu suprotne zapovijedi, onda se izvršava zapovijed onoga koji je viši. To inače u vojsci tako funkcionira i sumnjam da bi bilo koji vojnik na bojištu na zapovijed paljbi išao analizirati zakonske i druge odredbe što piše. Dakle, dobije zapovijed, izvrši je. Ako dobije suprotne zapovijedi, primjerice ako nešto zapovijedi zapovjednik satnije, a drugo zapovjednik bojne, izvršit će se zapovijed zapovjednika bojne. Inače bi imali debatni klub ili nevladinu udrugu, a ne vojnu silu i vojsku, i to tako funkcionira', istaknuo je Bauk.

Dodao je da je zapovijed koju je dao predsjednik Republike na snazi i po njoj načelnik Glavnog stožera treba postupati.

'Ako neka tijela koja sebe smatraju nadležnim utvrde da ta zapovijed nije u skladu s Ustavom, onda će biti druga situacija, ali u ovom trenutku takva situacija nije. I to je to što se tiče lanca zapovijedanja', rekao je Bauk.

Naveo je i da u Vladi imaju problem s lancem zapovijedanja.

'Ministri iz DP-a nisu rekli premijeru da im stranka priprema deklaraciju o Bosni i Hercegovini. Tako da možemo malo analizirati kako funkcioniraju sustavi koji su hijerarhijski napravljeni', kazao je Bauk.

Mažar: Predsjednik ne može biti iznad zakona

Članak 100. Ustava Republike Hrvatske jasno kaže: predsjednik je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga. Je li onda Milanović ovdje u pravu?, upitao je Togonal Nikolu Mažara.

'Upravo tako. Članak 100 govori o predsjedniku kao vrhovnom zapovjedniku Oružanih snaga, govori kada on kakve ovlasti ima, isto tako kao i članak 94. stavak 3. Ustava, isto kao i neki drugi stavci Ustava, ali isto tako kao i članak 7. Ustava i u konačnici Zakon o obrani koji definira sve ono što u Ustavu eksplicitno nije navedeno, a to je konkretno ovo što ste vi rekli, članak 69. stavak 5. Zakona o obrani, kojeg je i kolega Bauk potvrdio da je ministar obrane taj koji izdaje ovu odluku po zakonu i na temelju te odluke načelnik Glavnog stožera po zakonu ju treba provesti', pojasnio je Mažar.

Dodao je i što još govori članak 100. Ustava.

'Također govori da predsjednik Republike, odnosno vrhovni zapovjednik, mora raditi sukladno zakonu. Kolega Bauk se pozvao na zapovijed predsjednika Republike, ne znam je li ona objavljena. Nisam je vidio. Na koji članak Ustava ili zakona se ta zapovijed poziva, gdje je zakonsko uporište za takvu zapovijed', kazao je Mažar.

Naveo je kako je ona apsolutno protuzakonita i kako je u tome ključ.

'Ovo što je kolega Bauk sada pokušao malo baciti spin, da se radi o vanjskoj politici i sukreatorstvu Ukrajini pa je otišao do ministra DP-a, samo potvrđuje pokušaj bacanja magle na ovu vrlo ozbiljnu i opasnu situaciju. Ne treba puno ići dublje u povijest. Pričamo o 17. srpnja, najvećem državnom prazniku Republike Francuske, kada je pala Bastilja. Ako pogledate, na taj mimohod je vezano za Počasnu bojnu, o kojoj raspravljamo, 71 sudionik otišao 2013. zajedno s ministrom obrane Kotromanovićem. I godinu poslije, 2014., i s Kotromanovićem i predsjednikom Republike Josipovićem. Po ovom zakonu, po tome članku i na temelju Ustava i zakona. Od tada do danas se niti Ustav niti zakon nije promijenio', istaknuo je Mažar.

Naglasio je kako se danas Milanović na, kako je rekao, nadrealnoj tiskovnoj konferenciji obrušio na novinare i time pokazao da pokušava izbjeći svoju protuzakonitost nevjerojatnom nervozom i agresijom prema novinarima.

'Tu se krije taj jedan drugi dio priče, a to je samopoštivanje zakona. Imamo sada da ono što je Milanović govorio kao predsjednik Vlade vezano za ustavne ovlasti predsjednika Republike on sada ne poštuje. Što ste vi pročitali da je ministar obrane Kotromanović govorio, to sada kolegi Bauku nije dobro. I ono što je najgore, kada maknemo sve ovo, jest činjenica da ako predsjednik Republike, koji sukladno Ustavu je vrhovni zapovjednik hrvatske vojske, tu svoju poziciju zloupotrebljava kako bi mimo zakona rušio odluke drugih državnih tijela koje su donesene po zakonu. To ide u ustavne ovlasti i diobu vlasti po Ustavu, odnosno u zadiranje u temelje Ustava. Što je vrlo opasno i preko leđa hrvatske vojske', istaknuo je Mažar.

Galić: Ustav ne definira dovoljno jasno zapovijedanje vojskom u miru

Mario Galić kazao je kako nije pravnik te da neće ulaziti u pravne rasprave.

'U europskim demokracijama postoji pravilo da je najviša politička osoba, primjerice u Velikoj Britaniji kralj, u Španjolskoj kralj, u Njemačkoj predsjednik, u Italiji predsjednik, po Ustavu vrhovni zapovjednik. No oni se nikada ne bave operativnim upravljanjem vojskom. Iznimka je Francuska, koja ima polupredsjednički sustav, gdje predsjednik doista upravlja vojskom i vojnim sustavom. Mislim da kod nas trenutačni predsjednik previše razvlači tu kratku ustavnu odredbu', istaknuo je Galić.

Dodao je kako su predsjednikove ovlasti u ratnim okolnostima puno jasnije definirane nego u miru.

'U miru to uopće nije jasno uređeno. To bi se u jednom trenutku svakako moralo razriješiti. Bivši ministar Mario Banožić imao je prijedlog novog Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama kojim se pokušalo urediti to pitanje tako da se veće ovlasti daju Saboru, među ostalim i saborskom Odboru za obranu. Međutim, to se nije svidjelo ni premijeru ni predsjedniku pa od toga nije bilo ništa', podsjetio je Galić.

Naveo je kako političkim strukturama očito ne odgovara jačanje uloge Sabora.

'Opasno je za političke strukture pokazati da bi Sabor zaista mogao nešto raditi, a ne biti samo debatni klub koji donosi zakone prema volji parlamentarne većine', rekao je.

Trogrlić: Ovaj sukob šteti državi, vojsci i međunarodnom ugledu Hrvatske

Komunikacijski stručnjak Jerko Trogrlić ocijenio je da sukob predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića nanosi štetu državi.

'Danas su me kolege novinari pitali tko će pobijediti u ovoj bitci "Dva brda" i očito je to prizma kroz koju se sve promatra. To je kao da Hrvatska za dva dana izgubi od Portugala 4:0, a onda se Modrić i Perišić svađaju tko će ponijeti loptu kući. Ovo je situacija u kojoj Hrvatska zaista gubi', rekao je Trogrlić.

Naglasio je da sukob između predsjednika i premijera traje godinama.

'Uopće ne želim ulaziti u to tko je više, a tko manje kriv. Imamo neujednačenu vanjsku politiku, nefunkcionalan Ustavni sud, nemamo imenovane veleposlanike, a sada je i vojska dovedena u vrlo nezahvalnu situaciju', kazao je.

Posebno problematičnim smatra činjenicu da je načelnik Glavnog stožera dobio dvije različite zapovijedi.

'Imamo prvu osobu Hrvatske vojske koja prima dvije oprečne zapovijedi. Jednu pisanu, za koju su ustavnopravni stručnjaci i pravnici rekli da je zakonita, i drugu usmenu predsjednika Republike koja joj proturječi i koju su, prema onome što smo čuli od pravnika, ocijenili nezakonitom. Nismo u ratu niti u izvanrednoj situaciji, a imamo eskalaciju sukoba i raspravu o tome poštuju li institucije zakon', istaknuo je.

Dodao je da je cijeli spor izbio zbog odlaska manjeg broja pripadnika Hrvatske vojske na ceremonijalni događaj u Parizu.

'Bili su ondje i ranijih godina. Francuska vojska sudjelovala je i na Danu državnosti u Hrvatskoj. Ovo bi prošlo potpuno ispod radara i ne bi postalo ni vanjskopolitičko ni važno političko pitanje da predsjednik nije odlučio eskalirati cijelu priču. Mislim da je u ovom slučaju potpuno promašio temu koja većinu hrvatskih građana uopće ne zanima. Naravno, za dio publike dobit će i političku podršku', rekao je.

Objasnio je i zašto smatra da predsjednik bira upravo takvu strategiju.

'U Hrvatskoj postoji velik broj birača HDZ-a, ali možda još veći broj građana koji su anti-HDZ, iz različitih razloga i različitih ideoloških pozicija. On se pozicionira upravo u taj anti-HDZ prostor. To je vrlo vješto radio na dvama izborima. Pokazao je da je jedan od politički najtalentiranijih pojedinaca, ali nije dobio povjerenje građana da vrijeđa novinare niti da prisiljava vojnike na kršenje zakona', rekao je Trogrlić.

Kao primjer naveo je hipotetsku situaciju.

'Kada bi predsjednik sada naredio da vojska dođe uhititi nekoga od nas zato što nije rekao ono što on želi čuti, bi li zapovjednik to izvršio ili bi se zapitao događa li se nešto ozbiljno s predsjednikom države?', upitao je.

Na kraju je upozorio da politički sukobi ne bi smjeli narušavati povjerenje u institucije.

'Vojska je jedna od institucija kojima građani najviše vjeruju, odmah uz policiju. Takve institucije moramo čuvati. Izabrani političari, posebno oni na najvišim dužnostima, svoje bi sukobe trebali rješavati na drugačiji način, a ne u njih uvlačiti vojsku', rekao je.

'Već dugo narušavamo međunarodni ugled Hrvatske jer nemamo usuglašenu vanjsku politiku. Osim toga, ovakvim postupcima narušava se i povjerenje građana u Hrvatsku vojsku. To je porazno i iz takve situacije moramo što prije izaći', zaključio je Trogrlić.