istraživanje rtl-a

Koliko su Hrvati zadovoljni poslom i traže li još uvijek masovno bolju priliku u inozemstvu? Neki odgovori dosta iznenađuju

  • Autor: I.Ba.
  • Zadnja izmjena 29.06.2022 20:23
  • Objavljeno 29.06.2022 u 20:00
Ilustracija

Ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Marijan Susenj/PIXSELL

Što je važno za uspjeh? Koliko je marljiv rad garancija uspjeha? Koliko su Hrvati zadovoljni poslom?, samo su neka od pitanja na koje odgovore donosi prvo veliko hrvatsko istraživanje o stanju društvene svijesti koje je agencija Promocija plus provela ekskluzivno za RTL Hrvatska

Vjerovali ili ne, 52,4 posto ispitanika je potpuno ili uglavnom zadovoljno poslom, njih 23 posto je nezadovoljno, a gotovo isto toliko je i onih koji su niti zadovoljni niti nezadovoljni. Drugačije gledano, oko polovice zaposlenih nije zadovoljno svojim radnim mjestom odnosno poslom kojeg sada rade.

Među zadovoljnima, nešto je više muškaraca (56,7 posto) nego žena (51,5 posto). Zadovoljstvo poslom raste s dobi zaposlenih (najmanje su zadovoljni najmlađi zaposlenici, dok su najzadovoljniji među najstarijima), kao i s duljinom radnog staža (početnici, do pet godina radnog staža su značajno najnezadovoljniji poslom), pokazuje ekskluzivno terensko istraživanje koje je za RTL provela agencija Promocija plus od 23. svibnja do 15. lipnja na uzorku od 1054 ispitanika u cijeloj zemlji. Standardnu grešku je +/- 3,02 posto i razinu pouzdanosti od 95 %.

Zadovoljstvo raste s razinom obrazovanja. Najmanje obrazovani su u svega 35,3 posto slučajeva zadovoljni poslom, a među visokoobrazovanim iznosi 60 posto.

Najzadovoljniji svojim poslom žive u Sjevernojadranskoj regiji (Istra i Hrvatsko primorje; 60,8 posto) i u Sjevernoj Hrvatskoj (58,8 posto), a najmanje su zadovoljni svojim poslom Dalmatinci (50,2 posto).

Potraga za novim poslom

Pogledamo li detaljnije kategoriju onih koji s poslom nisu sretni, zanimljivo je da je među njima znatno veći udio onih koji ne traže novi/drugi posao (takvih je više od 57,2 posto).

Zanimljivo je da 3,4 posto zaposlenih u našoj zemlji, dominantno iz privatnog sektora, su u potrazi za novim poslom, ali izvan Hrvatske. To bi značilo da oko 20 tisuća zaposlenih iz privatnog sektora je u nekom obliku potrage za radnim mjestom izvan zemlje.

Žene koje su nezadovoljne poslom su nešto aktivnije u potrazi za novim radnim mjestom u odnosu na muškarce (41,1 posto prema 34,5 posto). Novi posao češće traže mlađi zaposlenici i oni s manje radnog staža. Najmanje aktivni u traženju novog posla dolaze iz središnje i gorske Hrvatske (Moslavina, Banovina, Kordun, Lika) sa 69,1 posto netražitelja novog posla, odnosno 63,3 posto iz Dalmacije.

Obrazovanje i napredovanje

Za tri petine (59,1 posto) zaposlenih važno je formalno, završeno obrazovanje za posao koji rade. Kod žena je obrazovanje češće povezano s poslom koji obavljaju (61,2 posto) nego kod muškaraca (57,9 posto).

Znatno je češća veza obrazovanja s poslom među najviše obrazovanima, 71,7 posto, što istovremeno pokazuje da je skoro jedna trećina visokoobrazovanih završila fakultete, a da ne rade u struci za koju su se toliko dugo obrazovali. Tek polovica zaposlenih smatra da je viša razina obrazovanja povezana s njihovim bržim napredovanjem u karijeri (49,8 posto). Ali to znači i da više od 50 posto njih misli da je napredovanje povezano s nekim drugim čimbenicima.

Zanimljiv je radni entuzijazam među najmlađima, koji povezuju napredovanje u karijeri s visinom obrazovanja u 57,7 posto slučajeva, dok već u sljedećoj dobnoj skupini (između 31 i 40 godina), taj entuzijazam znatno splašnjava i iznosi tek 39,8 posto.

Što je potrebno za uspjeh?

"Marljiv rad je najbolja garancija uspjeha", smatra manje od polovice hrvatskih građana (47,5 posto). Nema bitnije razlike u stajalištima muškaraca i žena. S tim da je zanimljivo da je najmanja razina slaganja s ovom tvrdnjom zabilježena u dobi od 30 do 50 godina, odnosno onima najproduktivnijima u populaciji populacije (42 posto među onima od 31-40 godina i 35 posto za one između 41-50 godina).

Najmanje vrednovanje marljivog rada zabilježeno je među građanima sa srednjom školom (44,9 posto), te među građanima iz većih gradova. Dok najmanje stanovnika zagrebačke regije smatra da se isplati marljiv rad (43,7 posto), a u Središnjoj i gorskoj Hrvatskoj njih 46 posto i Dalmaciji (47,4 posto). Postavlja se pitanje - što je onda potrebno za uspjeh?

Da je za uspjeh u životu je važnije biti u političkoj stranci nego biti dobro obrazovan smatra više od pola hrvatskih građana (52,8 posto). To je stajalište češće rasprostranjeno među muškarcima (56 posto) nego među ženama (49,8 posto). Spomenuto stajalište češće podupiru zrelije dobne skupine te oni sa srednjim i nižim obrazovanjem, a najviše dolaze iz velikih urbanih središta, najčešće žive u Dalmaciji, Slavoniji i Središnjoj i gorskoj Hrvatskoj.

Uz članstvo u političkoj stranci za uspjeh i dobar posao je potrebna i veza, tako barem smatra visokih 58,7 posto hrvatskih građana, što bi mogao biti indirektni pokazatelj razine korumpiranosti i nepotizma u društvu općenito. U ovom stajalištu nema bitnije razlike između pogleda muškaraca i žena, dok među dobnim skupinama je ovo stajalište najzastupljenije u zrelim dobnim skupinama (40-60 godina) te među niže i srednje obrazovanim.

Dakle, iznenađujuće, više je onih koji su zadovoljni poslom. Nimalo iznenađujuće, više je onih koji misle da za uspjeh i napredovanje nije zaslužan marljivi rad, već veze i stranačka iskaznica.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!