Samo protekle godine čak 46 američkih saveznih država bilo je prisiljeno ukloniti iz škola i knjižnica sadržaj o rodnoj ideologiji iz materijala za spolno obrazovanje. Američki predsjednik Donald Trump tužio je prošlog rujna list The New York Times, četvero njihovih novinara i izdavačku kuću Penguin Random House, tražeći najmanje 15 milijardi dolara odštete, pritom tvrdeći da je žrtva klevete i da mu je narušen ugled nakon što je dnevnik objavio uvodnik u kojem navodi da nije dostojan najviše dužnosti, a nakladnik objavio knjigu pod naslovom 'Sretni gubitnik: Kako je Donald Trump prevario očevo bogatstvo i stvorio iluziju uspjeha'. Uz to, popularni kasnonoćni talk show Jimmyja Kimmela nakratko je obustavljen zbog njegovih komentara o atentatu na konzervativnog aktivista Charlieja Kirka.

U izjavi kojom najavljuje oživljavanje Odbora za Prvi amandman, odnosno jednog od 10 amandmana na Ustav SAD-a kojim se navodi da će Kongres, između ostaloga, jamčiti slobodu govora i tiska, kao i garantirati slobodu na okupljanje i prikupljanje peticija, napominje se da ovi događaji odražavaju McCarthyjevu eru, opisanu kao 'mračno vrijeme, u kojem je savezna vlada potiskivala i progonila američke građane zbog njihovih političkih uvjerenja'.

'Savezna vlada ponovno je uključena u koordiniranu kampanju ušutkavanja kritičara u vladi, medijima, pravosuđu, akademskoj zajednici i industriji zabave', upozorava se u izjavi. 'Odbijamo stajati po srani i dopustiti da se to dogodi. Sloboda govora i slobodno izražavanje neotuđiva su prava svakog Amerikanca svih podrijetla i političkih uvjerenja, bez obzira koliko liberalni ili konzervativni bili', istaknuto je u izjavi koju je svijetu odaslala Jane Fonda.

Nju je potpisalo više od 800 poznatih osoba iz industrije zabave, uključujući Billie Eilish, Anne Hathaway, Whoopi Goldberg, Spikea Leeja, Pedra Pascala, Barbru Streisand, Natalie Portman i Bena Stillera, a Fonda se početkom listopada oglasila i putem društvenih mreža da bi podijelila više o Odboru za Prvi amandman. 'Mi smo umjetnici. Mi smo kreativci. Sloboda izražavanje je ključna za ono što radimo. Ne želimo izgraditi organizaciju. Želimo razviti pokret', poručila je tom prilikom glumica i aktivistica.

'Hanoi Jane' u novoj akciji

Iako Fonda i supotpisnici nisu izravno spomenuli Trumpovu administraciju, vladini dužnosnici ipak su dobili dopis Odbora za Prvi amandman. Glasnogovornica Bijele kuće Abigail Jackson reagirala je na njega i nazvala ju je 'Hanoi Jane', što je bio nadimak glumice koji su joj nadjenuli konzervativni političari nakon što je posjetila Sjeverni Vijetnam 1972. godine. 'Hanoi Jane može slobodno dijeliti bilo kakva loša mišljenja koja želi. Kao netko tko zapravo zna kako je biti cenzuriran, predsjednik Trump snažno podržava slobodu govora, a demokratske optužbe za suprotno toliko su lažne da su smiješne', odgovorila je glasnogovornica.

Fonda je desetljećima bila progresivna aktivistica, zalažući se za zaštitu okoliša, građanska prava, oslobođenje žena i ekonomsku pravdu. Također je glasno prosvjedovala protiv rata u Vijetnamu i Iraku. 'Imam 87 godina. Vidjela sam rat, represiju, prosvjede i negativne reakcije. Slavili su me, a i nazivali neprijateljem države. Ali moram vam reći da je ovo najstrašniji trenutak mog života. Kad se osjećam uplašeno, okrećem se povijesti. Jedino što je ikada djelovalo iznova i iznova je solidarnost', prisnažila je glumica i aktivistica.

Povratak u makartizam

Značajan dio Hollywooda smatra da Trumpova vladavina uvelike podsjeća na doba makartizma, jednog od najznačajnijih političkih fenomena u američkoj povijesti 20. stoljeća. Makartizam označava razdoblje intenzivnog antikomunističkog progona i paranoje u SAD-u početkom 1950-ih. Naziv tog omraženog razdoblja dolazi od senatora Josepha McCarthyja, republikanca iz savezne države Wisconsin, a on je postao simbol masovne kampanje protiv navodnih komunista u američkoj vladi, vojsci, medijima i zabavnoj industriji.

Senator McCarthy iskoristio je globalno polarizirajuću atmosferu Hladnog rata da bi stekao političku moć i medijsku pozornost. Tvrdio je da posjeduje popis od 205 komunista koji rade u američkom State Departmentu, a premda nikada nije predočio konkretne dokaze, njegove optužbe izazvale su lavinu straha i sumnje jer je svatko mogao biti optužen za suradnju s komunistima i Sovjetskim Savezom. Optužbe su u najmanju ruku mogle rezultirati otkazom na poslu, javnim izopćenjem, a u slučaju bračnog para Juliusa i Ethel Rosenberg – i smrtnom presudom u montiranom procesu.

Progonili dok nisu taknuli u vojsku

McCarthyjeve istrage i javna saslušanja često su imala karakter javnog linča. Kao predsjednik stalnog senatskog pododbora za istraživanje antiameričke djelatnosti, on je poduzeo istrage protiv velikog broja znanstvenika, umjetnika, pisaca, svećenika, sindikalista i diplomata. Među njima bili su glumac i redatelj Charlie Chaplin, dvostruki nobelovac Linus Pauling, scenarist Dalton Trumbo, skladatelj i dirigent Leonard Bernstein, dramatičar Arthur Miller, folk pjevač Pete Seeger, pisac Irwin Shaw, novinar William L. Shirer te glumac, redatelj i pisac Orson Welles, ali i brojni drugi neosporni doprinositelji američkoj kulturi i znanosti.

Političke optužbe za pripadnost ili solidarnost s komunističkim ili drugim ljevičarskim pokretima bile su stvarane zastrašivanjem, denuncijacijama, klevetanjem i podmetanjem. Nakon političkih istraga mnogi su ostali bez zaposlenja prema kriteriju političke nepodobnosti, a iz javnih knjižnica odstranjivane su knjige nepodobnih autora. Brojni novinari i holivudski scenaristi Oscarima ovjenčanih filmova bili su primorani na autocenzuru ili objavljivanje svojih djela pod pseudonimima.

Makartizam je imao potporu američkih desničarskih krugova, a vjetar u leđa davali su mu i najznačajniji novinski trustovi te naftni magnati iz Teksasa. Pored kongresnog odbora, koji je ispitivao privedene, među njima i osobe kojima je jedini krimen bila njihova homoseksualnost, lov na sumnjivce provodio je i FBI pod Johnom Edgarom Hooverom te nadzirao i vodio dosjee o tisućama građana.

Progon nepoćudnih počeo je slabiti tek nakon što su pokrenuta klevetanja visokorangiranih vojnih zapovjednika. Nakon posebne istrage, koju je odobrio Senat, McCarthy je javno ukoren pa je 1954. godine bio prisiljen povući se s položaja u odboru, čime mu je pao i politički utjecaj. Do jenjavanja kampanje makartističkih progona došlo je u drugoj polovici 1950-ih godina, kada je u javnosti postupno počelo prevladavati mišljenje da se suzbijanje komunističke subverzije pretvorilo u nepotreban lov na vještice te potencijalno opasno potkopavanje ljudskih prava i sloboda.

Brojni se slažu da je bit makartizma ponajbolje opisao progonjeni dramatičar Arthur Miller u drami 'The Crucible' iz 1995. godine, a koja je u hrvatskom prijevodu naslovljena 'Vještice iz Salema'. Otac opće i specijalne teorije relativnosti, nobelovac Albert Einstein nazvao ga je hitlerizmom u američkoj varijanti, a Ellen Schreker, povjesničarka i jedna od najpouzdanijih stručnjakinja za makartizam, ocijenila je da je ta paranoična politička hajka na neistomišljenike nanijela više štete američkom Ustavu nego što je to ionako posve marginalna Komunistička partija Sjedinjenih Država ikada učinila.