EU DIREKTIVA

Poljoprivrednici moraju štititi okoliš od zagađenja

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 26.05.2011 18:51
  • Objavljeno 26.05.2011 u 18:51
žetva, pšenica, kombajn

žetva, pšenica, kombajn

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Damir Glibušić

Poljoprivrednici u vrlo bliskoj budućnosti ili će početi primjenjivati mjere zaštite tla, vode, zraka i prirode ili neće dobivati nikakve poticaje za svoju proizvodnju. Poljoprivreda kao najveći pojedinačni korisnik prostora u Hrvatskoj i cijeloj Europi temeljito je izmijenila i oblikovala prirodni krajolik, a novim propisima Europske unije taj okoliš nastoji se sačuvati od novih negativnih utjecaja

'Poticaji su neophodni radi reguliranja cijena poljoprivrednih proizvoda, ali i radi plaćanja pozitivnih učinaka poljoprivrede na okoliš', rekao je agronom Darko Znaor, tijekom radionice održane jučer u Osijeku na kojoj se govorilo o zaštiti okoliša koji se moraju poštivati u okviru europskih fondova IPARD i SAPARD. Znaor je naglasio da su održavanje ljepote krajobraza, čuvanje agrobioraznolikosti, oprašivača i kontrola požara, samo neki od pozitivnih utjecaja poljoprivrede.

Nekontrolirana i prekomjerna upotreba pesticida i umjetnih gnojiva, degradacija tla, nepropisno skladištenje stajskog gnoja, spaljivanje žetvenih ostataka, neke su od postupaka koje će naši poljoprivrednici morati obustaviti ako žele uskladiti svoju djelatnost s propisima koje Hrvatska usklađuje s EU direktivama, rečeno je na osječkoj radionici, koju su organizirali belgijska tvrtka Euronet consulting i Ministarstvo zaštite okoliša uz potporu Europske unije.

Kako je istakla Sonja Karoglan Todorović, agronomka iz Euronet consultinga, pred poljoprivrednicima su dvije vrste obaveza za zaštitu okoliša – obavezne i dobrovoljne. 'Obavezne su uvjet za dobivanje osnovnih poticaja, a ispunjavanjem neobaveznih poljoprivrednici imaju pravo na takozvane potpore ruralnom razvitku', objasnila je Karoglan Todorović.

Obavezne mjere sastoje se od tri vrste direktiva – 19 direktiva koje određuju poštivanje zahtjeva očuvanja okoliša i zdravstvene zaštite ljudi i životinja, 11 standarda za očuvanje dobrog proizvodnog i ekološkog stanja zemljište te posebne mjere za zaštitu trajnih pašnjaka. Sve to ne izgleda toliko komplicirano kada se pogleda tablica s mjerama takozvane 'dobre poljoprivredne prakse', a u svakom slučaju počinje se primjenjivati s danom pridruženja Hrvatske Europskoj uniji.

Posebna je priča Nitratna direktiva koja propisuje uvjete primjene gnoja životinjskog porijekla, njegova skladištenja i upotrebe te upotrebu najvećih dozvoljenih količina dušičnih mineralnih gnojiva.

Poljoprivreda je najveći zagađivač okoliša dušikom i fosforom, preko 97 posto, što je izravna posljedica korištenja najraširenijih gnojiva. Daljnje posljedice, koje se konačno vide u kvaliteti hrane za ljude, mogu se spriječiti jedino mjerama poput onih iz Nitratne direktive.

Točno su određene količine gnojiva koje je moguće upotrijebiti na točno određenoj površini, odnosno 170 kilograma dušika godišnje po hektaru. Kako bi posao poljoprivredniku i inspekciji bio pod kontrolom mora se voditi plan gospodarenja gnojivom i plan gnojidbe. Radi zaštite podzemnih i nadzemnih voda u određenim periodima zabranjena je upotreba stajskog gnoja, a uopće se ne može primjenjivati primjerice u II. zoni sanitarne zaštite izvorišta.

'Svi se pozivaju na primjere iz Austrije i Njemačke gdje se farme često smještaju neposredno uz naseljena područja. Valja reći da u tim zemljama čak i manja postrojenja sada već koriste sofisticirane mjere zaštite okoliša, koje se inače traže za velike farme. Kada se takve mjere počnu primjenjivati kod nas, i mi ćemo prostornim planiranjem moći dopustiti gradnju farmi u blizini naselja', upozorio je Darko Pavlović

O interesu poljoprivrednika za ovako važnu problematiku jasno govori činjenica da je na radionici prisustvovalo svega petero, od kojih su dvojica potencijalni korisnici sredstava programa IPARD. Ali o potrebi obrazovanja poljoprivrednika upozorava i podatak iz posljednjeg izvještaja Osječko-baranjske županije po kojemu je 2008. u županiji bilo preko 52 tisuća goveda, a problemi vlasnika farmi izravno su vezani za zaštitu okoliša.

Među sedam najvećih problema govedarske proizvodnje izvještaj županije navodi raspolaganje nedovoljnim površinama poljoprivrednog zemljišta, problemi s pribavljanjem potrebne dokumentacije i neposjedovanje građevinskih dozvola kod postojećih farmi.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi