Ruski upad u zračni prostor NATO-a uslijedio je nakon tjedana žestokih zračnih napada na Ukrajinu, u kojima su ubijeni deseci civila, razorene zgrade u kojima su bile smještene delegacije Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva te je po prvi put pogođena i jedna vladina zgrada u samom središtu Kijeva.

Umjesto da pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa pristane na mirovni sporazum s Ukrajinom, Vladimir Putin je svoj politički opstanak sve više poistovjetio s dugotrajnim sukobom protiv Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika.

Putin - predsjednik rata

„Putin je predsjednik rata“, izjavio je za POLITICO Nikolaj Petrov, viši analitičar u londonskom Centru za nove euroazijske strategije. „On nema nikakav interes da ga okonča.“

Nakon što se oblikovao kao ratni vođa, povratak na ulogu mirnodopskog predsjednika bio bi ravan degradaciji. „Bez obzira na okolnosti, on ne može odustati od te uloge“, naglašava Petrov.

Kako se Putinova invazija na Ukrajinu bliži četvrtoj godini, ruski predsjednik možda ima najviše razloga za optimizam još od ranih dana rata, kada se Kremlj nadao da će zemlju osvojiti u svega nekoliko dana. Ukrajinske snage ograničene su nedostatkom oružja i ljudstva, što Rusiji omogućuje sve dublje prodore u zemlju.

No, napredak Moskve pokazao se sporim i iznimno skupim. Oružane snage Kremlja pretrpjele su, prema procjenama, i do milijun žrtava, dok je sukob teško pogodio rusko gospodarstvo, kojemu sada prijeti recesija. Unatoč tome, politički gledano, prekid sukoba nosio bi daleko veće rizike.

San o pobjedi nad 'kolektivnim Zapadom'

Stroga kontrola Kremlja nad medijima i internetom vjerojatno bi omogućila Putinu da većini Rusa proda mirovni sporazum kao pobjedu. No to nije ono što ga najviše zabrinjava.

S obzirom na desetkovanu rusku liberalnu oporbu, najveću prijetnju njegovoj vladavini sada predstavlja mala, ali glasna skupina nacionalista. Njima je obećao grandioznu pobjedu – ne samo nad Ukrajinom, već i nad onim što Kremlj naziva „kolektivnim Zapadom“.

„Unutar jastrebovskog dijela vojno-političkog establišmenta postoji želja da se uništi NATO“, rekao je za ruski servis DW-a Aleksandar Baunov, bivši diplomat, a danas viši suradnik Carnegie Russia Eurasia Centra. „Da se pokaže kako je NATO bezvrijedan.“

Pojačano hibridno ratovanje

Otada kada se Putin prošlog mjeseca sastao s Trumpom na Aljasci – na onome što je američki predsjednik nazvao samitom posvećenim postizanju primirja – Moskva je zapravo pojačala svoju kampanju hibridnog ratovanja protiv Europe, upozoravaju vojni analitičari.

Prije posljednjeg upada, ruski dronovi više su puta ulazili u poljski zračni prostor iz smjera Bjelorusije, nadlijećući gradove prije nego što bi se vratili. U kolovozu se jedan ruski dron srušio stotinjak kilometara jugozapadno od Varšave.

Ruski dronovi letjeli prema NATO-ovoj bazi

Prema pisanju WELT-a, sestrinske publikacije POLITICO-a u Axel Springer Groupu, pet dronova koji su prešli u Poljsku bilo je na izravnoj putanji leta prema NATO-voj bazi, prije nego što su ih presreli nizozemski borbeni avioni Lockheed Martin F-35.

U članku s mišljenjem, objavljenom dva dana prije nego što su dronovi prešli u Poljsku, Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, optužio je Helsinki za planiranje napada, upozorivši kako bi svaki takav čin „mogao dovesti do sloma finske državnosti – jednom zauvijek“.

Analitičari su primijetili da retorika tog članka podsjeća na ključne točke kojima se Kremlj služio uoči invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.

Moskva seli industriju dalje od granice s NATO-om

Moskva je, u međuvremenu, počela premještati ključne industrije – uključujući brodogradnju – na istok zemlje, dalje od granice s NATO-om, navodi Petrov. U petak je Rusija započela velike zajedničke vojne vježbe s Bjelorusijom, uključujući i one neposredno uz poljsku granicu. Vježbe bi trebale završiti u utorak.

„Što god Putin postigne u Ukrajini, sukob sa Zapadom tu neće stati; on će se nastaviti u različitim oblicima“, ističe Petrov. „I to, između ostalog, i vojnim sredstvima.“

Akcijama poput upada u Poljsku, Putin šalje upozorenje Trumpu i europskim čelnicima, koji razmatraju pružanje sigurnosnih jamstava Kijevu nakon mogućeg mirovnog sporazuma, kaže Kirill Rogov, osnivač think tanka Re:Russia. „Putin je pokazao da danas može napasti zemlje NATO-a, a one nemaju učinkovite obrambene sustave“, ističe Rogov.

Trumpove proturječne poruke o njegovoj predanosti NATO-u, kao i nespremnost da se pridržava vlastitih rokova kada je riječ o uvođenju sankcija Moskvi, daju Putinu samopouzdanje da može djelovati nekažnjeno.

Za ruskog predsjednika, to znači „sada ili nikada“, zaključuje Baunov.

Male, ali provokativne ofenzive

Upadi poput onoga u Poljskoj imaju za cilj poljuljati vjeru u kolektivnu obranu zapadnog vojnog saveza – kroz male, ali provokativne ofenzive koje testiraju spremnost NATO-a da odgovori. Nada je, kaže Baunov, razotkriti vojni savez kao bezubog tigra.

Dosadašnja reakcija Washingtona, čini se, išla je u prilog tim strahovima. U četvrtak je Trump ponovio argumente iz Moskve, rekavši novinarima da je „mogla biti riječ o pogrešci“.

Kremlj je odbacio optužbe da su dronovi bili namjerna provokacija. Rusko ministarstvo obrane izjavilo je kako „nije bilo planova za ciljanje objekata u Poljskoj“. Bjelorusija, za koju poljski dužnosnici tvrde da je poslužila kao lansirna rampa za dio dronova, ustvrdila je da je upad mogao biti posljedica „elektroničkog ometanja“.

„Ovo je tipično Putinovo trolanje i testiranje granica“, rekao je Rogov. „On uživa u ambivalentnosti – da se njegovi potezi mogu protumačiti i kao namjerni i kao slučajni.“