ZORAN MALENICA

Pogrešan početak

  • Autor: Zoran Malenica
  • Zadnja izmjena 14.08.2009 14:37
  • Objavljeno 14.08.2009 u 14:37
Hrvatska ilustracija

Hrvatska ilustracija

Izvor: Shutter stock / Autor: -

Prije dva tjedna jednu svoju kolumnu posvetio sam pitanju: Zašto se predsjednik HSS-a Josip Friščić protivi teritorijalnom preustroju lokalne uprave u Hrvatskoj? Pokušavajući odgovoriti na to pitanje, upozorio sam da, ukoliko neke političke stranke budu gledale ponajprije svoje parcijalne interese, bit će teško postići društveni i politički konsenzus oko toga da se pristupi tome poslu

Dodatna otežavajuća okolnost jest u tome što bi dvije političke stranke koje čine aktualnu vladajuću koaliciju (HDZ i HSS) bile najviše 'pogođene' tim teritorijalnim preustrojem, ako bi on polazio od načela značajnog okrupnjavanja općina i (manjih) gradova, ali isto tako i županija kao 'poveznica' između lokalnih jedinica i centralne vlasti. Naime, ove dvije stranke u najvećem dijelu malih seoskih općina imaju vlast: ne raspolažem preciznim podatkom, ali pretpostavljam da samostalno ili u koaliciji kontroliraju više od 350 općina.

Međutim, čini se da su koalicijski pregovori oko trećeg rebalansa državnog proračuna, koji je usvojen na izvanrednoj sjednici Sabora 30. srpnja ove godine, 'prisilili' i HDZ i HSS da pristanu na zaključak da će odmah otpočeti stručno-znanstvena i politička rasprava o teritorijalnom preustroju lokalne uprave. U jednoj izjavi premijerka Jadranka Kosor je rekla da će Vlada u idućih nekoliko mjeseci izići s konkretnim prijedlogom novog teritorijalnog preustroja. Navodno je HSLS, kao dio vladajuće koalicije, posebno insistirao na toj reformi. Poduzetnici, većina sindikata i stručnjaka, već su duže vremena upozoravali na potrebu te reforme.

I dok su se predsjednica Vlade i većina ministara nalazili na (ne)zasluženom godišnjem odmoru, mediji su otvorili raspravu o toj temi na način koji se može smatrati sasvim pogrešnim i koji će vjerojatno rezultirati nekim manjim intervencijama u postojeći sustav lokalne uprave, a ne jednim bitno novim, racionalnijim i efikasnijim.

Bizarni podaci o općinama

Jutarnji list od 10. kolovoza prenio je mišljenje potpredsjednice Vlade Đurđe Adlešić da bi općine i gradove koji na plaće svojih zaposlenika troše više od 40 posto proračuna trebalo ukinuti. Nejasno je na temelju čega je gospođa Adlešić uzela kao granični kriterij 40 posto, a ne primjerice 30 ili 50 posto. Ako bi se primijenio ovaj kriterij, onda bi bilo ukinuto oko 150 općina. Međutim, budući da ih danas ima ukupno 429 (negdje se spominje i 430), to znači da bi ih preostalo još 279 ili 280.

Ono što je korisno u takvim medijskim raspravama jest navođenje niza bizarnih podataka o nekim malim općinama. Tako je utvrđeno da je najmanja općina po broju stanovnika općina Civljane u Šibensko-kninskoj županiji sa 137 stanovnika. Od šest zaposlenih, pet ih radi u općinskoj administraciji. (Valja istaknuti da su u ovoj općini do Oluje pretežno živjeli stanovnici srpske nacionalnosti.) Zanimljiv je i podatak da načelnik općine Farkaševac u Zagrebačkoj županiji Željko Copak radi i živi u susjednoj općini.

Ako se želi ozbiljno reformirati i teritorijalno reorganizirati državu, najveći dio posla trebaju odraditi stručnjaci iz područja znanosti o upravi, sociolozi, ekonomisti i demografi, koji bi trebali cjelovito analizirati funkcioniranje dosadašnjeg sustava.

Nakon toga oni bi trebali raspraviti temeljna načela reorganizacije, kao i ciljeve koje istom žele postići. Potrebno je odrediti prosječnu veličinu pojedinih lokalnih jedinica, s obzirom na broj stanovnika i površinu, te ponuditi modele u odnosu na željene ciljeve. Pritom se mora imati na umu koji ciljevi imaju prioritet. Ako nam je u interesu jeftinija lokalna uprava, onda se čini logičnim značajno smanjivanje broja tih jedinica, koje ne smije ići na štetu sudjelovanja građana u lokalnoj politici. Naime, jedan od glavnih argumenata onih koji se protive uvođenju bitnih promjena u sadašnjem sustavu lokalne uprave jest upravo taj da male općine osiguravaju veću participaciju građana u upravljanju zajednicom.

Nadležnost gradova

Sljedeće pitanje koje bi trebalo biti ozbiljno propitano i istraženo jest definiranje položaja i nadležnosti gradova u sustavu lokalne uprave. Prema sadašnjem stanju, nema bitne razlike u upravnom položaju između malih gradića (primjerice Visa, Komiže, Nina, Obrovca...), srednjih gradova (Dubrovnik, Velika Gorica, Koprivnica, Vukovar ...) i velikih gradova (Splita, Rijeke i Osijeka).

Istovremeno, postoje neke nelogičnosti u nadležnosti između gradova i županija. Primjerice, gradovi kao što je Split nemaju nikakve nadležnosti u pogledu upravljanja pomorskim dobrom (nju imaju županije i centralna država). Zato se događa da se o plažama koje nisu dane u koncesiju nitko ne brine (dovoljno je vidjeti veliku splitsku plažu na Žnjanu).

Nadam se da je iz navedenoga dovoljno jasno (iako ovdje nije spomenut i niz drugih pitanja) da je riječ o vrlo ozbiljnim temama i zadacima koje treba obaviti. Oni ne mogu niti smiju biti zamijenjeni parcijalnim i ad hoc rješenjima koja, ako se budu brzopleto sprovela, neće dovesti do dubljih i kvalitetnijih promjena do kojih nam je, želim vjerovati, svima stalo.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi