Jučerašnja pogibija pirotehničara Ivana Jurića u Sabljacima Modruškim otvorila je pitanje efikasnosti helikopterske hitne medicinske službe koja je u ovom slučaju zakazala budući da je helikopter bio zauzet, odnosno kako navode u Ministarstvu zdravlja, helikopterskoj hitnoj kao dijelu pilot-projekta na četiri mjeseca na Krku i Braču primarno je spašavanje na obali i dijelu kopnenog pojasa udaljenih 20 minuta leta od tih baza.

Hitna helikopterska medicinska služba (HHMS), podsjetimo, i prije nego što je krenula s prvim letovima bila je predmet stranačkog prepucavanja i prijepora, pa je tako predsjednik HDZ-ovog Odbora za zdravstvo Ante Ćorušić optužio ministra zdravlja Sinišu Vargu kako je njegovo ministarstvo pilot-projektom o organiziranju hitne helikopterske medicinske službe sklopilo štetan ugovor za Republiku Hrvatsku i pacijente ocijenivši kako se radi o 'bacanju državnog novca za mali ili nikakav učinak'.

Kako je početkom kolovoza prenijela Hina, Ćorušić je upozorio kako u ugovoru 'postoji niz nelogičnosti i nejasnoća koje će aktualna zdravstvena administracija jednog dana morati objasniti zašto je i kako to rađeno'. Prema Ćorušiću, ugovor je dan tvrtki koja koristi samo helikoptere tipa CE-135 koji su ograničenog dometa i dosega leta te mogu zbrinuti samo jednog pacijenta.

Pored toga, predsjednik HDZ-ovog odbora upozorio je i kako je ugovorom navedeno da će u roku od četiri mjeseca, koliko traje pilot-projekt, biti plaćeno 240 sati leta po cijeni od 10,7 milijuna kuna, dodavši kako je prije uspostave projekta za uspostavljanje hitne helikopterske medicinske službe bilo zaduženo Ministarstvo obrane koje je obavljalo takve letove po tri puta manjoj cijeni.

Ćorušić krajnje nelogičnim smatra to što helikopter hitne medicinske službe leti isključivo u vremenu od šest do 18 sati i to samo u dobrim vremenskim uvjetima upitavši se 'bira li nesreća vrijeme'.

Upitan pak hoće li HDZ tražiti poništenje ugovora i zahtijevati da MORH i Hrvatska gorska služba spašavanja i dalje obavljaju hitnu medicinsku službu, Ćorušić je rekao da je ugovor štetan za Hrvatsku i pacijente jer za uslugu koje je Ministarstvo zdravlja ugovorilo s inozemnim partnerom HZZO još nema razrađen cjenik. Pritom je naglasio kako su bivše HDZ-ove vlade razradile projekt četiri radijusa helikopterske hitne medicinske službe - Osijek, Rijeka, Zagreb i Split.

U HDZ-u su također istaknuli kako je talijanska tvrtka EliFriulia koja je sklopila ugovor s našim ministarstvom pod istragom zbog pada istog tipa helikoptera u Rumunjskoj te kako je natječaj raspisan na način da se njime zaobilazi i pravilo naše Agencije za civilno zrakoplovstvo po kojoj je, da bi se bilo profesionalni letač na helikopteru tog tipa, potrebno imati tisuću sati naleta. 'Ministarstvo zdravlja je u natječaju navelo da je potrebno 1.500 sati naleta i nitko se od domaćih tvrtki zbog toga nije mogao javiti', zaključio je tada Ćorušić.               

Ministarstvo zdravlja, reagirajući na optužbe HDZ-a u vezi s pilot-projektom hitne medicinske helikopterske službe, priopćilo je da će se taj projekt financirati namjenskim sredstvima Svjetske banke, a ne iz državnog proračuna.

'Što se tiče samog natječaja, mi smo očekivali ponude naših gospodarskih subjekata koji imaju iskustva u organizaciji letenja (ne nužno u obliku hitne medicinske službe). To znači da su se mogli javiti s partnerima iz inozemstva što smo i priželjkivali. Od jednog našeg ponuđača dobili smo ponudu doslovno na jednom listu papira što ne možemo smatrati ozbiljnom ponudom budući da su ostale ponude imale svu potrebnu dokumentaciju i nekoliko stotina stranica teksta', komentirao je optužbe pomoćnik ministra Miljenko Bura.

Na kritike zbog toga što ugovor predviđa letove od šest do 18 sati, iz Ministarstva zdravlja odgovorili su da dostupnost helikoptera za vrijeme vidljivog dijela dana znači kako će oni biti nedostupni tek šest sati, dok Ministarstvo obrane ostaje u angažmanu za prijevoz pacijenata u tom dijelu noći za letove između bolnica. Ministarstvo zdravlja također je reagiralo i na optužbe na račun talijanske tvrtke podsjetivši kako je sud u Palermu poništio mjeru preventivne zapljene naspram njihove tvrtke, primijenjenu na početku istrage. Na taj način EliFriulia predstavlja ugovornu stranu, slobodnu za zakonito sklapanje ugovora, zaključili su u ministarstvu.

Podršku uvođenju helikopterske hitne medicinske službe dale su Udruga za sigurnost u prometu, Otočni sabor, udruga Stradalih u prometu te Koalicija udruga u zdravstvu. Udruge su u podršci istaknule kako se dosad u Hrvatskoj godišnje na medicinski prijevoz 500 pacijenata vojnim helikopterima trošilo 8,5 milijuna eura, dok se uvođenjem specijaliziranih helikoptera za isti iznos, u daleko boljim uvjetima, može se prevesti pet puta više pacijenata.

Specijalizirani helikopteri približit će nas EU standardima, po kojima helikopter poleti u roku od tri minute nakon poziva, dok se dosad na odobrenje leta čekalo između 40 i 60 minuta, istaknula je  Udruga za sigurnost u prometu (SUP) koja već četiri godine zagovara organiziranje i uspostavu HEMS-a u civilnom sektoru na cijelom teritoriju Hrvatske.

Kao najveću prednost namjenskih helikoptera SUP navodi mogućnost njihova slijetanja u blizini pacijenta i bolnice, te pomoć stanovništvu na otocima. Preživljavanje pacijenta, kažu, povećava se od 30 do 50 posto ako se preveze u zlatnom satu odnosno razdoblju kojem bi trebao biti prebačen do bolnice.

Otočni Sabor poručio je pak da je uvođenje helikopterske hitne službe od velikog značaja za 130.000 stanovnika hrvatskih otoka, posebice onih udaljenijih od kopna i manje naseljenih, kao i otočnih turista tijekom ljeta, ali i kako po stanovniku godišnje usluga helikopterske hitne pomoći stoji 1,75 eura.