NOVI OBITELJSKI ZAKON

Pod povećalom sterilizacija oko 16.000 ljudi u Hrvatskoj

Ljubica Matijević Vrsaljko

Ljubica Matijević Vrsaljko

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic

U Hrvatskoj je oko 18.000 osoba lišeno poslovne sposobnosti, od toga 16.000 u potpunosti, a budući da je važeći zakon ukinuo potpuno lišenje poslovne sposobnosti nužno je napraviti reviziju svih ranijih odluka te tim ljudima osigurati valjano zastupanje i podršku - i pravnu i životnu, rečeno je na okruglom stolu na temu skrbništva u povodu izrade nacrta novog Obiteljskog zakona

'Prije je postojalo potpuno i djelomično lišenje poslovne sposobnosti, i jedne i druge osobe moraju imati skrbnika. Zakon iz 2015. ukinuo je potpuno lišenje poslovne sposobnosti i sad se mora napraviti revizija svih ranijih odluka. Moramo naći model kojeg zasad nema, na koji način napraviti revizije, s kojim stručnim ljudima, tko će to platiti i na koji im način organizirati pravnu i životnu pomoć u skladu s međunarodnim obvezama koje je Hrvatska preuzela', kazala je koordinatorica za izradu Nacrta prijedloga Obiteljskog zakonaLjubica Matijević Vrsaljko

Istaknula je da je Konvencija o zaštiti prava osoba s invaliditetom rekla ne potpunom lišenju poslovne sposobnosti, nakon čega je ono ukinuto.

Navela je da u Hrvatskoj postoji 18.000 osoba koje su lišene poslovne sposobnosti, a do toga 16.000 koje su potpuno lišene sposobnosti.

'Oni koji su potpuno lišeni poslovne sposobnosti ograničeni su u velikom broju svojih prava, od sklapanja brakova do zdravlja. Jedna od primjedbi je i da ih se po zakonu ne bi smjelo sterilizirati, to je jedno pitanje koje bi trebalo mijenjati u zakonu', kazala je Matijević Vrsaljko.

'Imamo 18.000 koji trebaju pomoć i moramo osigurati valjano zastupanje i valjanu podršku i pravnu i životnu pratnju. Pravnu pratnju u postupcima koji se vode, a životnu stalno - za neke od njih i 24 sata. Treba odlučiti tko će to raditi. Dosad su to u najvećoj mjeri radili centri za socijalnu skrb koji su inače preopterećeni, njima se ta usluga ne plaća i traje 24 sata', dodala je.

Naglasila je da je praksa pokazala da zakon koji je trenutno na snazi godinu dana, trpi u području skrbništva brojne kritike, dok budući obiteljski zakon, kaže, rješava mnoga područja - posvojenja, roditeljsku skrb i razvod.

Ocijenivši da je postojeći zakon - zakon dobrih želja, Matijević Vrsaljko poručila je da nema lijevog i desnog obiteljskog zakona, već on mora biti prihvatljiv svima. Ovaj skup, istaknula je, treba dati odgovor na pitanje budućih normativnih rješenja - da ona budu realna, u skladu s međunarodnim obvezama i izvediva.

'To mora biti zakon koji će ljudima olakšati život, urediti njihove odnose s djecom, poticati da se osnažuje obitelj ukoliko 'pukne' stvar, davati adekvatna pomoć i pratnju ljudima lišenima poslovne sposobnosti, urediti područje posvojenja, odnosno da se ona ne vuku po centrima i sudovima, već da se do posvojenja dođe što prije, te koji će davati jasne i razumljive odredbe u sudskim postupcima', ustvrdila je.

Savjetovanje s javnošću oko teza za Obiteljski zakon traje do 11. studenog, nakon čega se kreće u izradu teksta nacrta prijedloga propisa, što će raditi radna skupina uz konzultacije sa stručnom javnošću.

'Želimo da se ovaj zakon donese u suradnji sa stručnjacima, a ne na način da jedna grupa bez korespondencije s građanima i strukom napiše što misle da je najbolje. Stručnjaci i građani moraju sukreirati ovaj zakon prema svojim potrebama i iskustvima', poručila je Matijević Vrsaljko.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!