Kineski kapaciteti za proizvodnju raketa su se značajno povećali dok zemlja želi odvratiti američku vojsku u utvrditi svoju dominaciju u regiji. No, koliko je proizvodnja otišla daleko, pokazuje najnovija CNN-ova analiza javno dostupnih podataka i satelitskih snimaka lokacija za koje se smatra da su pogoni za proizvodnju raketa i drugih projektila za kinesku vojsku.

Sve u svemu, površina vojnih tvornica, ali i istraživačkih centara i testnih pogona je od 2020. godine narasla za dva milijuna četvornih metara.

Ovo je veliki porast za Kinu koja radi i na jačanju nuklearnog oružja. Iako SAD i Rusija još uvijek kontroliraju 90 posto ove vrste naoružanja, Kina sa prosječnih 100 novih bojevih glava godišnje u zadnje dvije godine, povećava svoje nuklearne zalihe brže nego bila koja druga zemlja na svijetu. K tome, s više od dva milijuna aktivnih vojnika, Kina je sada najveća vojska na svijetu.

Još otkad je preuzeo vlast 2012. godine, kineski predsjednik Xi Jingping je ulagao u modernizaciju vojske te rast balističkih i nuklearnih projektila nazvavši to 'strateškim osloncem' svoje države kao velike sile.

'Ovo je Kina koja se pozicionira kao globalna supersila, u početnoj smo fazi nove utrke u naoružanju', bivši šef NATO-a za kontrolu naoružanja, a danas analitičar Pacifičkog foruma, William Alberque.

U 2025. godini, Kina je za vojni proračun izdvojila skoro 245 milijardi dolara, što je porast od 7,2 posto. Vojna potrošnja iznad 7 posto trend im je već četiri godine zaredom, dok brojni stručnjaci smatraju da su stvarni izdaci ustvaru veći od 'službenih brojki'.