Vlada RH je na svojoj 157. sjednici donijela niz zakonskih odluka vezanih mahom uz kreditne institucije. Pritom su najvažnije izmjene i dopune Zakona o stečaju potrošača.

Uz to, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić iznio je najnovije informacije o tijeku obnove nakon potresa, a predstavio je i dugo najavljivani konačni prijedlog Zakona o priuštivom stanovanju.

S obzirom na krizu na Bliskom istoku zbog koje i dalje rastu cijene nafte, na sjednici je donesena i odluka o puštanju na tržište obveznih zaliha nafte i naftnih derivata. Predloženo je da Hrvatska pusti 35.000 tona dizelskog goriva na tržište, što je oko 4,7 posto naših obveznih zaliha, odnosno više od četiri dana prosječne potrošnje.

Druge aktualnosti, napose oko sjednica vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost i inflacije, prije donošenja odluka komentirao je premijer Andrej Plenković.

Vlada će sanirati štetu od nevremena

Najprije se prisjetio pogibije Josipa Jovića na krvavi Uskrs, što je obilježeno u utorak svečanošću na Plitvicama.

"Tijekom noći dogodio se veliki incident na Savi kod Babine Grede. Prelazak jedne grupe nezakonitih migranata, gdje je došllo do prevrtanja čamaca s tridesetak osoba. koji su naletjeli na močvarno područje. U tijeku je akcija spašavanja više desetaka osoba", rekao je Plenković i dodao da nema potvrda da je bilo tko preminuo. Svi ljudi koji su izvučeni iz rijeke su dobro i o njima se vodi skrb.

U noći s četvrtka na petak bili smo svjedoci snažnog nevremena s olujnim vjetrovima, gdje su velike štete zabilježene u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Zahvaljujem se svim službama koje su se angažirale, naročito u konsoldiranju obrazovnih objekata te 13.000 vatrogasaca koji su djelovali u 3300 intervencija. Čekamo podatke i Vlada će pomoći u saniranju šteta.

"S obzirom da imamo najave za još nevremena, apeliram na građane da prate upute DHMZ-a i naprave sve da smanje štetu", dodao je.

Obilazak ključne infrastrukture

"Dali smo pozornost 141 pripadniku HV-a u Litvi i Poljskoj. Riječ je o dijelu NATO-ovih borbenih jedinica kao dio misije NATO-a da bude bliže poprištu sukoba u Ukrajini", dodao je.

Vlada je posjetila i ključnu energetsku infrastrukturu, terminale za ukapljeni plin i naftu u Omišlju. Što se tićče isporuke nafte prema Mađarskoj, sve funkcionira bez ikakvih problema, a podizanjem kapaciteta LNG-a na 6,1 milijun kubika, osigurali smo dostatnost isporuke nafte i plina.

Potpisan je ugovor o izgradnji dionice autoceste A7 Jadranovo-Križišće. Vlada je posjetila Jadroliniju i ACI, održani su sastanci sa županom primorsko-goranskim i gradonačelnicom Rijeke.

Stiglo gotovo 900 milijuna eura

"Dobili smo potpuni iznos za 8. tranšu NPOO-a, skoro 900 milijuna eura nakon svih ispunjenih reformi i pokazatelja. Dosad smo iz Mehanizma EU u 100-postotnom iznosu povukli sredstva. Ostale su još dvije tranše. Svi resori rade na tome da se povuku i ostale dvije tranše. Time ćemo do kraja godine apsorbirati 10 milijardi eura.

Ovih 800 milijuna eura idu na nadogradnju regionalnih centara, zapošljivosti u STEM i ICT području, izgradnju škola i brojne druge aktivnosti. Ako se netko pita na što su uložena sredstva iz NPOO-a, treba ih uputiti što je sve izgrađeno od škola, modernizacije bolnica, željezničke infrastrukture, obnovu, vodoopskrbu", rekao je.

Rasli prihodi od turizma i inflacija

Podaci HNB-a pokazuju da su prihodi od stranih turista dosegli 15,3 milijuna eura, što je 300 milijuna eura više. Plenković je apelirao da se zbog složenih okolnosti vodi umjerena cjenovna politika.

"Svjedoci smo inflacije koja je rasla na 4,8 posto, što je refleksija sukoba na Bliskom istoku i rasta cijena nafte. Inflacija je rasla u cijeloj eurozoni. Pohvalni su niže cijene industrijskih proizvoda, ali i nešto sporiji rast cijena hrane. Nakon sastanka GSV-a smo poslali poruku da ne vidimo opravdanje za podizanje cijena i prelijevanje pritiska rasta cijena na građane. Ovo nije vrijeme za stvaranje ekstradobiti, već za razboritost i solidarnost", poručio je Plenković.

S obzirom na mjere Vlade, nije došlo do promjene cijene struje i plina, jedino su doživjele limitiran rast cijene naftnih derivata koje su sad niže nego u početku rata u Ukrajini. Ogrančili smo cijene 100 proizvoda. Mi ne možemo određivati cijene svih proizvoda u trgovinama, jer bi to dovelo do nestašica, no subvencioniranjem ciejna struje, plina goriva stvaramo mogućnost da svi budu racionalni u svojoj cjenovnoj politici. Zakonski smo odredili sidrenje cijena, odnosno veću transparentnost javno objavljivanje cijena. Apeliramo na sve da ne eskaliraju s rastom cijena", rekao je premijer.

"Imat ćemo na redu Zakon o priuštivom stanovanju, kako bismo omogućili brže i transparentnije stanovanje. Danas ćemo imati i sastanke Vijeća za obrani u Vijeća za nacionalnu sigurnost. Točno na današnji dan prije 17 godina, Hrvatska je postala članica NATO-a", zaključio je Plenković.

Stečaji potrošača na trgovačkom sudu

"Prijedlogom se povjerava rješavanje pitanja stečaja potrošača Trgovačkim sudovima, umjesto na Općinske sudove. Mi imamo priljev predmeta na Općinskim sudovima, dok je to nešto manje u Trrgovačkim sudovima. Ostvarila bi se veća specijaliziranost rješavateljima na sudovima, a to bi dovelo do bržeg rješavanja takvih postupaka", istaknuo je ministar pravosuđa Damir Habijan, obrazlažući izmjene i dopune Zakona o stečaju potrošača.

"Zakonom o priuštivom stanovanju će se staviti van snage Zakon o POS-u. Novosti koje on donosi je to da po prvi put u proces stanovanja uključujemo JLS, koje će trebati donositi godišnje programe stanovanja, koji su temelj da Vlada i APN donese godišnji plan stanovanja. Sve zgrade koje će biti izgrađene u okviru priuštivog stanovanja će imati 50 posto stanova za najam, a 50 posto za prodaju.

Najveća cijena stana izgrađenog u Zagrebu bit će 2104 eura po kvadratu, što bi nakon povrata poreza na prvu nekretninu bilo oko 1900 eura po kvadratu. Subvencionirat ćemo izgradnju i obnovu kuća. Definirali smo bolje mikro stambene jedinice i dodatno osnažujemo JLS te sustav pravnih lijekova", objasnio je Branko Bačić.

35.000 tona dizela iz državnih rezervi ide na tržište

"Na sastanku Međunarodne agencije za energiju dogovoreno je otpuštanje 400 milijuna barela sirove nafte iz zaliha zemalja članica. Na razinu EU je mjera donesena zbog poremećenog tranzita EU i smanjenog dovoza nafte. Članice EU su održale koordinacijski sastanak kako bi dogovorile otpuštanje nafte.

Iako Hrvatska nije članica Agencije, ima priliku djelovati u duhu europske solidarnosti. Podsjećam da smo ovakvu odluku donijeli i 2022. godine. Upravo zato predlažem da Hrvatska sudjeluje u koordiniranoj akciji puštanja 35.000 tona dizelskog goriva na tržište, a te količine će se zanoviti. To predstavlja 4,7 posto naših zaliha, odnosno više od četiri dana potrošnje. Ovo ništa nije izvanredno i u duhu solidarnosti je s drugim zemljama koje to moraju napraviti.

Što se tiče naše energetske sigurnosti, mi imamo dovoljne zalihe", rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.