Premijer Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak kako su u sklopu projekta "Slavonija, Baranja i Srijem" u proteklih 10 godina ugovoreni projekti vrijedni više od 5,5 milijardi eura, a ostvareni pomaci pokazuju da je Slavonija za Vladu stvarni, a ne samo retorički prioritet
Na sjednici Vladina Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem Plenković je istaknuo kako je od ugovorenih više od 5,5 milijardi eura do sada isplaćeno 3,6 milijardi eura, pri čemu prednjači Osječko-baranjska županija.
"Imamo niz velikih iskoraka koji su omogućili bolju infrastrukturu, poticaje gospodarstvu, poljoprivredi i turizmu i druga ulaganja koja mijenjaju Slavoniju, Baranju i Srijem. Na taj način smo pokazali da nam je Slavonija prioritet, i to ne samo retorički", rekao je.
Plenković očekuje da će ovogodišnji gospodarski rast dosegnuti 2,3 ili 2,4 posto, što je jako dobro u odnosu na prosječni rast zemalja EU-a i eurozone.
U Slavoniji je prije desetak godina bilo 60.000 nezaposlenih, a danas ih je samo 18.500, a pozitivni trendovi prisutni su i u demografskim kretanjima jer je nekada bio trend iseljavanja iz Slavonije, a danas se više ljudi doseljava nego što ih odlazi, dodao je.
Također se osvrnuo na prijedlog Vlade da se dio neopasnog otpada iz Gospića spali u tvrtkama Holcim u Koromačnom i Nexe u Našicama.
"Razumjemo zabirnutost građana, ali sve ovo prolazi kontrolu i nema riječi o tome da bi na bilo koji način dovodili u ugrozu živote stanovnika Našica i Koromačnog. Riječ je o neopasnom otpadu koji je i inače dio poslovnog procesa tih cementara u njihovim redovnim aktivnostima", ustvrdio je Plenković.
Osječko-baranjska županica Nataša Tramišak kazala je kako je ukupna vrijednost ulaganja na području županije 1.7 milijardi eura, s fokusom na demografiju, gospodarstvo, poljoprivredu i prometnu infrastrukturu.
Podsjeća kako je dosad najvrijedniji projekt bio izgradnja međunarodnog prometnog koridora 5C, a u međuvremenu je pokrenuta izgradnja novog osječkog KBC-a, vrijedna 850 milijuna eura, gdje su u tijeku javna nabava i odabir izvođača radova.
Uoči sjednice gradovima i općinama uručeno je 13 ugovora i odluka, ukupne vrijednosti gotovo 54 milijuna eura, od čega su 43 milijuna eura bespovratnih sredstava. Radi se o ulaganjima u vodno gospodarstvo, zaštitu prirode i klimatske projekte, kao i urbani razvoj u sklopu ITU mehanizma.
Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman navela je kako Hrvatska u sklopu mehanizma teritorijalnih ulaganja (ITU), u aktualnoj financijskoj perspektivi izdvaja 680 milijuna eura za provedbu projekata u 22 grada.