Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je četvrtak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju realno porastao za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je 19. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, ali sporije nego u prethodnom tromjesečju kada je rast iznosio 3,6 posto.

"To je blago očekivano usporen rast u odnosu na isti kvartal godinu ranije, no to je već 19. kvartal zaredom u kojem se bilježi pozitivna stopa kretanja BDP-a", rekao je Plenković.

Istaknuo je da je Hrvatska jedna od samo pet zemalja EU-a koja ostvaruje neprekidan trend rasta BDP-a od početka 2021. godine, uz Belgiju, Bugarsku, Cipar i Rumunjsku.

"I ovim rastom u trećem kvartalu Hrvatska ostaje među onim državama čiji gospodarstvo raste po najbržim stopama u EU. Rast BDP-a Hrvatske u trećem kvartalu je osjetno viši nego stopa rasta BDP-a cijele Europske unije koja će biti na razini od 1,6 posto, a na razini europodručja 1,4 posto, rekao je Plenković.

"Nastavljamo našu politiku, lovljena koraka i približavanja prosječnoj razvijenosti niza zemalja koje su godinama prije nas ušle u EU", dodao je.

Najveći doprinos rastu BDP-a u trećem tromjesečju ove godine u odnosu na isto tromjesečje godinu dana ranije, dali su prema njegovim riječima visok rast investicija u fiksni kapital od 7,5 posto, na što je, kako je ocijenio, "itekako utjecala" i provedba Plana oporavka i otpornosti te provedba drugih projekata koji se financiraju proračunskim sredstvima EU-a kao i državnim ulaganjima.

Rast bi bio veći da nije pao izvoz

Nastavio se, dodao je, i rast potrošnje kućanstava za 1,9 posto u odnosu na treći kvartal prošle godine.

Gospodarski rast u trećem kvartalu bio bi veći da nije zabilježen pad izvoza roba i usluga za 1,1 posto, rekao je Plenković i dodao da je to tako prvenstveno zbog pada izvoza usluga, uz jaki rast uvoza usluga, dok je, s druge strane, robni izvozi rastao brže od robnog uvoza.