nekoliko objašnjenja

Pitanje koje muči mnoge: Zašto se i dalje razbolijevaju i neki koji su se cijepili protiv Covida-19?

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 01.02.2021 20:58
  • Objavljeno 01.02.2021 u 20:58
Cjepivo ne štiti iste sekunde nakon što je ubrizgano: Potrebno je nekoliko tjedana da tijelo izgradi imunitet

Cjepivo ne štiti iste sekunde nakon što je ubrizgano: Potrebno je nekoliko tjedana da tijelo izgradi imunitet

Izvor: Pixsell / Autor: Sasa Miljevic

Zašto i ljudi koji su se cijepili i dalje obolijevaju od Covida-19? To se pitanje sve češće postavlja posljednjih dana, naročito otkako su medijima širom svijeta počele kružiti vijesti o slučajevima ljudi koji su se razboljeli mada su primili dozu cjepiva

Za takav primjer ne treba ići daleko. Sredinom prošlog mjeseca pročulo se tako za slučaj dr. Željke Karin, ravnateljice Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Ona je, pisao je o tome i tportal, prvu dozu cjepiva primila pod inkubacijom. To joj je, vjeruje ona, pomoglo da preboli zarazu bez jačih simptoma.

'Prvu dozu cjepiva primila sam pod inkubacijom i nakon toga sam tek dva dana imala blago povišenu temperaturu, a potom više nikakve simptome. To znači da mi prvo cijepljenje pod inkubacijom nije odmoglo nego mi je čak možda i pomoglo', rekla je Karin za Hinu.

'Primit ću i drugu dozu jer cijepljenje je jedini način da osnažimo imunitet i zaštitimo se od Covida', poručila je tada Karin.

Dr. Željka Karin, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, prvu dozu cjepiva primila je pod inkubacijom

Dr. Željka Karin, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, prvu dozu cjepiva primila je pod inkubacijom

Izvor: Pixsell / Autor: Milan Sabic

Da koronavirus ne bira koga će napasti, potvrdili su i posljednji američki slučajevi, o čemu je pisao i New York Times. Eto, koronavirus je tamo ušao i u zgradu Kongresa, a na popisu zaraženih našlo se i troje demokratskih zastupnika, Adriano Espaillat iz New Yorka te Stephen Lynch i Lori Trahan iz Massachusettsa. Razbolio se i košarkaški trener Rick Pitino pa medicinska sestra u Kaliforniji. I svi su se oni prije toga cijepili protiv Covida-19.

Poznat je i slučaj Colina Horsemana, 85-godišnjeg Britanca koji je umro nekoliko dana nakon što mu je dijagnosticiran Covid-19. Potkraj prosinca prošle godine bio je primljen u bolnicu zbog sumnje na infekciju bubrega i tamo se najvjerojatnije i zarazio. Drugu dozu cjepiva trebao je primiti dva dana prije no što je umro.

Nijedno cjepivo, pa tako ni ova protiv Covida-19, ne djeluju trenutno

Nijedno cjepivo, pa tako ni ova protiv Covida-19, ne djeluju trenutno

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz

Izgradnja imuniteta

Pa kako je to moguće, pitaju se mnogi. Zar ta toliko dugo očekivana cjepiva ne djeluju ili su nam znanstvenici opet zatajili nešto? Nema mjesta za paniku. Stručnjaci kažu kako slučajevi poput ovih nisu ni najmanje iznenađujući i ne ukazuju na to da nešto nije bilo u redu s cjepivima ili načinom na koji su primijenjena. A evo i zašto:

Prvo i osnovno, nijedno cjepivo, pa tako ni ova protiv Covida-19, ne djeluju trenutno. Potrebno je nekoliko tjedana da tijelo izgradi imunitet nakon primanja doze. A cjepiva poput Pfizerovog i Moderninog ionako zahtijevaju drugu injekciju nekoliko tjedana nakon prve da bi postigla punu učinkovitost.

Upravo tako, ljudi i dalje mogu širiti, pa čak i razviti Covid-19 nakon dobivanja cjepiva. Treba imati na umu to da imunitet počinje nastajati najranije 12 dana nakon cijepljenja. A pune učinke imunološkog potencijala cjepiva možete očekivati otprilike dva tjedna nakon što primite drugu dozu cjepiva. No čak i ako se zarazite nakon cijepljenja, cjepivo će vjerojatno spriječiti razvoj težih oblika Covida, vjeruju stručnjaci.

Cjepiva dakle ne djeluju odmah, ali bome nisu djelotvorna ni retroaktivno. Naime u trenutku primanja cjepiva možda ste već zaraženi, a da to i ne znate; to je moguće čak i ako ste nedavno bili negativni na testiranju na koronaviruse. Ta se infekcija može nastaviti razvijati i nakon što dobijete injekciju, prije nego što proradi zaštita.

  • +2

Koronavirus pod mikroskopom

Izvor: NIH / NIAID / BSIP / Profimedia / Autor: IMAGE POINT FR

Maske i nakon cijepljenja

Na umu treba imati i sljedeće: cjepiva sprečavaju bolest, ali možda i ne zarazu. Cjepiva se odobravaju temeljem toga koliko vas štite od bolesti i vjerojatnosti da ćete završiti u bolnici ili umrijeti od posljedica bolesti. No znanstvenici još ne znaju koliko su cjepiva učinkovita u sprječavanju zaraze koronavirusom ili prenošenja virusa na druge osobe. I upravo zato stručnjaci stalno ponavljaju kako bi se i nakon cijepljenja trebale nositi maske, održavati razmak između ljudi te pridržavati drugih mjera socijalnog distanciranja.

Uostalom, čak ni najbolja cjepiva nisu savršena. Stope učinkovitosti za trenutno odobrena cjepiva izuzetno su visoke, ali nisu 100-postotne. Matematika bi tu trebala biti jasna i osnovnoškolcima. Ako je učinkovitost nekog cjepiva 90 posto, to zapravo znači da ono neće djelovati na svakog stotog primatelja. Dakako, to ne znači da se svaki stoti mora i razboljeti, ali postoji vjerojatnost da se razboli ako dođe u kontakt s virusom.

Ne treba zaboraviti to da su klinička ispitivanja pratila samo koliko je cijepljenih osoba oboljelo od Covida-19. To ostavlja mogućnost da se neke cijepljene osobe zaraze bez razvoja simptoma, a zatim bi mogle tiho prenijeti virus - posebno ako dođu u bliski kontakt s drugima ili prestanu nositi maske.

Ako su cijepljeni ljudi tihi širitelji virusa, oni mogu nastaviti s cirkulacijom u njihovim zajednicama, izlažući riziku one koji se još nisu cijepili, piše New York Times. Naime kod većine respiratornih infekcija virusi, uključujući koronaviruse, u tijelo ulaze kroz nos. Tamo se virusi brzo razmnožavaju i potiču imunološki sustav da stvara antitijela specifična za sluznicu, vlažno tkivo koje oblaže nos, usta, pluća i želudac.

  • +2

Cijepljenje protiv koronavirusa

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Kovacic/PIXSELL

Cjepiva protiv koronavirusa ubrizgavaju se pak duboko u mišiće i potiču imunološki sustav da stvara antitijela. To bi trebalo spriječiti da se cijepljena osoba razboli. Neka od tih protutijela cirkulirat će u krvi do nosne sluznice, ali još je nejasno koliko se protutijela može mobilizirati i koliko brzo. Ako je odgovor 'malo i sporo', onda bi virusi mogli bujati u nosu i kihanjem i izdisajima prelaziti na druge ljude.

Sljedeće generacije cjepiva protiv koronavirusa trebale bi stoga izazvati imunitet u nosu i ostatku respiratornog trakta, tamo gdje je to najpotrebnije. Ili bi ljudi mogli dobiti intramuskularnu injekciju cjepiva koje će pojačano djelovati u sluznici.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!