vojska ne priznaje rezultate izbora

Pitali smo stručnjaka što se događa s državnim udarom u Mjanmaru i može li to izazvati vojnu intervenciju susjednih zemalja

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 01.02.2021 19:42
  • Objavljeno 01.02.2021 u 19:42
Goran Bandov/Vojni udar u Mjanmaru

Goran Bandov/Vojni udar u Mjanmaru

Izvor: EPA/PIxsell / Autor: montaža/tportal

Mjanmarska vojska izvela je u ponedjeljak državni udar protiv civilne vlade Aung San Suu Kyi, uhićene s ostalim visokim dužnosnicima. Vojni puč dogodio se upravo na dan kada su se zastupnici trebali vratiti u parlament prvi put nakon izbora u studenom, a koje vojska smatra ukradenima. Najnovija previranja u Mjanmaru za tportal je komentirao Goran Bandov, politolog sa Sveučilišta u Zagrebu

Državni udari i vojni režimi u Mjanmaru gotovo su konstanta još od 1948. godine, kada je tadašnja Burma izborila neovisnost od Ujedinjenog Kraljevstva, a najnoviji udar uslijedio je nakon manje od desetljeća otkako je vojska djelomično predala vlast civilnoj vladi u zemlji s dubokim etničkim i vjerskim podjelama, u kojoj je lakše doći do automatske puške nego do korice kruha.

Odmah poslije izlaska na ulice vojska Mjanmara, kako se danas naziva nekadašnja Burma, država koja se nalazi između Kine, Indije i Tajlanda, proglasila je izvanredno stanje i uhitila Aung San Suu Kyi, do ponedjeljka na službenoj funkciji državne vijećnice, što joj je jamčilo upravljanje državom. Pored nje, vojska je uhitila predsjednika Win Myinta, ali i druge visoke čelnike iz vladajuće stranke Nacionalne lige za demokraciju (NLD). Vojska pod zapovjedništvom generala Min Aung Hlainga zauzela je zgradu državne televizije, putem koje je objavila da je izvanredno stanje uvedeno na godinu dana kao odgovor na 'ukradene izbore' na kojima je stranka NLD pod vodstvom Suu Kyi pobijedila u studenom prošle godine.

Premoćna pobjeda NLD-a na parlamentarnim izborima trebala je predstavljati olakšanje za Suu Kyi jer se tijekom prvog mandata dobivenog 2015. teško nosila sa zadovoljavanjem očekivanja javnosti. Iako popularna među domaćim stanovništvom, ovu političarku i aktivisticu te dobitnicu nagrade Saharov za slobodu govora 1990. godine i Nobelove nagrade za mir godinu kasnije za nenasilnu borbu za demokraciju i ljudska prava nagrizale su međunarodne optužbe za genocid nad muslimanskom skupinom Rohindža, što ona odlučno odbacuje. Pobjedom na izborima u studenom, koji su zapravo bili svojevrstan referendum o njezinoj vlasti, Suu Kyi se obavezala da će formirati vladu nacionalnog jedinstva u kojoj će sudjelovati predstavnici 39 etničkih manjina, ali i usko surađivati s vojskom, najmoćnijom polugom u toj jugoistočnoj azijskoj državi.

  • +7
  • +4

Državni udar u Mjanmaru

Autor: LYNN BO BO

Iako mjanmarski ustav obavezuje izabrano čelništvo da vodi državu s vojskom, Suu Kyi je najavljivala kako će smanjiti političku ulogu vojske, zbog čega je Mjanmar bio desetljećima izolirana država. Njezine najave nisu naišle na dobar odaziv kod glavne oporbene stranke Saveza solidarnosti i razvoja (USDP), koju uglavnom čine nekadašnji vojni časnici i koju snažno podržavaju aktivni časnici i vojnici. Stoga je USDP prošlog tjedna pozvao na novo glasanje, što je NLD glatko odbio pozivajući se na pravedne izbore. Oporbi pod kontrolom vojske nije preostalo ništa do pozvati u pomoć glavnog zapovjednika mjanmarske vojske Min Aung Hlainga, a on je zauzeo sve kontrolne punktove koji se i inače zauzimaju nakon što vojska izađe na ulice.

Vojna hunta kao jedina politička konstanta

Mjanmar je od svoje neovisnosti 1948. godine, unatoč relativnom gospodarskom oporavku, pokazivao stalne znakove političke nestabilnosti koja je kulminirala 1958., kada je vojni vrh preuzeo vlast, a zatim ponovno četiri godine kasnije, kada je vojska svrgnula demokratski izabranu vladu. Na vlast tada dolazi general Bo Ne Win i njegova Burmanska stranka socijalističkog programa kombinirajući nacionalizam, marksizam i budizam. Za vrijeme Winove diktature, koje je potrajala do 1981., iz zemlje je otišla sva obrazovana radna snaga, što je tadašnju Burmu unazadilo do te mjere da je 1987. proglašena najmanje razvijenom zemljom na svijetu. Win je nacionalizirao gospodarstvo i otjerao sve strance, što je dovelo do niza prosvjeda koje je ugušio u krvi.

Aung San Suu Kyi i Min Aung Hlaing 2016. u Mjanmaru

Aung San Suu Kyi i Min Aung Hlaing 2016. u Mjanmaru

Izvor: EPA / Autor: HEIN HTET

Nakon što se Win 1988. povukao poslije vala prosvjeda zbog ekonomske stagnacije vlast je preuzela skupina njemu bliskih časnika koje je predvodio Sau Maung, general koji je isprva nastavio reforme započete pred kraj Winovog razdoblja, ali je nakon 1990. pojačao izolaciju zemlje ne dopustivši formiranje demokratske vlade poslije izbora na kojima je pobijedila Aung San Suu Kyi, kći oca mjanmarske neovisnosti Aung Sana. Kako je Suu Kyi odbijala napustiti Mjanmar, Win je stavlja u kućni pritvor u kojem se sporadično nalazila sve do 2010. godine, kada je nakon pobjede NDL-a nad USDP-om objavila da će surađivati s vojnom huntom radi ukidanja sankcija njezinoj zemlji.

>>> Amnesty International oduzima Aung San Suu Kyi titulu 'veleposlanice savjesti'

NLD je pak u ponedjeljak nakon izlaska vojske na ulice pozvao mjanmarsku javnost da ne prihvati vojni udar koji je potpisala i Suu Kyi. U pozivu se alarmira stanovništvo da prosvjedima odgovori na vojni puč kako bi se onemogućila potpuna vojna diktatura dok je međunarodna javnost pozvala vojsku na poštivanje vladavine zakona, rješavanje sporova zakonitim mehanizmima i puštanje na slobodu svih civilnih čelnika koji su nezakonito uhićeni.

Izvor: Društvene mreže / Autor: Sky News

Najglasnije u osudi vojne hunte su Sjedinjene Američke Države pa je glasnogovornica američkog predsjednika Joea Bidena izjavila da je Washington uznemiren izvješćima o potkopavanju demokratske tranzicije u Mjanmaru, kao i uhićenjima civilnih čelnika. SAD je pritom najavio da će poduzeti konkretne mjere protiv odgovornih ako vojska pokuša promijeniti ishode nedavno održanih izbora. Reagirali su i Ujedinjeni narodi, Human Rights Watch i Amnesty International, koji je posebno upozorio na zastoje u telekomunikacijama što predstavljaju daljnju prijetnju stanovništvu koje se bori s pandemijom koronavirusa i kojem stalno prijete unutrašnji sukobi naoružanih skupina iz raznih etničkih zajednica.

Ustav kao ključan problem demokracije

Ključni problem za demokraciju u Mjanmaru je ustav iz 2008. godine određujući trajnu i snažnu političku ulogu vojske te dajući joj kontrolu nad ključnim ministarstvima unutarnjih poslova, granica i obrane. Za sve promjene potrebna je podrška vojnih političara te oni kontroliraju četvrtinu mjesta u parlamentu zemlje, a ustavom zajamčeno jamstvo vojne moći čini taj dokument duboko nepopularnim među stanovništvom zemlje u kojoj je od njezine neovisnosti na vlasti vojska.

Goran Bandov je za tportal analizirao događaje u Mjanmaru

Goran Bandov je za tportal analizirao događaje u Mjanmaru

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec

Prema mišljenju vanjskopolitičkog komentatora Gorana Bandova, vojni udar je očekivana reakcija jer najviši časnici već nekoliko mjeseci javno najavljuju da nemaju namjeru prihvatiti službene rezultate izbora na kojima su prodemokratske snage zadobile snažnu podršku. Tportalov sugovornik podsjeća da su mjanmarski generali u nizu navrata javno opovrgavali namjeru da izvrše vojni puč, no analize su pokazivale kako se prvenstveno radi o jasnom signalu da je vojni udar jedna od već prokušanih političkih opcija u toj zemlji. Budući da prodemokratske snage imaju snažnu podršku među građanima, Bandov smatra kako je realno očekivati prosvjede protiv vojnog udara, ali i odlučnu reakciju vojnih snaga protiv prosvjednika.

'Ako se nastavi eskalacija, ne očekuje se vojna intervencija, ali se očekuje usporavanje ili prekid stranih investicija. S druge strane mjanmarski susjedi poput Kine, Tajlanda i Kambodže primili su vojni udar na znanje i jasno signaliziraju kako nemaju namjeru miješati se u unutarnje odnose u toj zemlji', ocjenjuje tportalov sugovornik.

Bandov pritom ističe da je zabrinutost međunarodne javnosti za situaciju u Mjanmaru konstanta jer je država, iako formalno na putu za demokraciju, još uvijek miljama udaljena od klasičnih demokratskih standarda upravo zbog spornog ustava koji služi kao zaštitni mehanizam vojske radi zadržavanja privilegija u društvu, a čija bilo kakva promjena vodi do radikalizacije odnosa kakva je upravo u tijeku.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!