zemlja u kojoj pandemija divlja

Pitali smo Hrvate s lica mjesta što se to događa u Portugalu: 'Zabrinjava spoznaja da nisi siguran hoćeš li doći do hitne pomoći čak i s trivijalnim problemom poput upale slijepog crijeva'

  • Autor: Damir Petranović
  • Zadnja izmjena 05.02.2021 15:15
  • Objavljeno 05.02.2021 u 15:15
Veleposlanica Anita Tršić, rukometaš Ivan Slišković; bolnica u Lisabonu

Veleposlanica Anita Tršić, rukometaš Ivan Slišković; bolnica u Lisabonu

Izvor: EPA / Autor: Montaža: Neven Bučević/tportal; EPa, Pix, društvene mreže

Portugal, država koja se do konca prošle godine u statistikama koronavirusa povlačila negdje po europskom dnu, pa čak i u doba kada je zaraza u susjednoj Španjolskoj eksplodirala, posljednjih tjedana živi u izvanrednom stanju. Od ukupno 750 tisuća zaraženih ovim virusom, čak polovica zabilježena je u proteklih mjesec dana. Od 13,5 tisuća umrlih, siječanj je odnio više od polovice

Nije sasvim jasno što se u Portugalu zapravo dogodilo: stručnjaci ukazuju da su epidemiološke mjere popuštene koncem prošle godine i da su građanima bila dozvoljena veća okupljanja i putovanja za Božić, a i da se u tom periodu ondje pojavio zarazniji britanski soj virusa, pa je moguće da je eksplozija slučajeva rezultat ubojitog koktela ovih dviju okolnosti.

Kako bilo, s krajnjeg zapade Europe prošlog tjedna stizale su uznemirujuće vijesti o bolnicama u kojima je nestalo mjesta za pacijente, o ljudima koji umiru u ambulantnim vozilima dok čekaju pregled i o kolapsu opskrbe kisikom nužnim za liječenje. 'Situacija nije loša, nego užasna', priznao je koncem prošlog tjedna premijer Antonio Costa na dan kada je zabilježeno preko 16 tisuća novih slučajeva zaraze, dok je u tri dana umrlo gotovo tisuću ljudi. Za zemlju od desetak milijuna stanovnika ove brojke zapravo predstavljaju kolaps.

Testiranje, trening, testiranje, utakmica'

'Sve je zatvoreno', kratko za tportal opisuje hrvatski rukometaš Ivan Slišković, koji se prije godinu dana s obitelji preselio u Porto.

Ivan Slišković

Ivan Slišković

Izvor: Cropix / Autor: Damir Krajac / CROPIX

'Ne radi ništa osim običnih dućana i ljekarni, maske su obavezne čak i na otvorenome bez obzira na udaljenost, nema putovanja iz općine u općinu i iz regije u regiju', referira Slišković. Njemu osobno život se nije previše promijenio jer se sportska natjecanja i dalje odvijaju, no samo u prvim ligama. Uobičajena procedura sada je - testiranje, trening, testiranje, utakmica, i tako dalje. Čuo je i da je u bolnicama nestalo mjesta, no nastoji se ne brinuti previše. Najjednostavniji recept za to jest - što manje pratiti medije.

Veleposlanica Hrvatske u Portugalu Anita Tršić za tportal kaže da je situacija prošlog tjedna doista postala ozbiljna jer je zdravstveni sustav počeo kolabirati: ambulanta vozila čekala su na prijem u Hitnu pomoć između 3 do čak 15 sati, a ljudi u njima su počeli umirati.

'Bolnički kapaciteti u lisabonskoj regiji bili su popunjeni 97 posto, na sjeveru zemlje 91 posto, a u centru 90 posto. Tek na jugu Portugala brojka se zaustavila na 68 posto', kazala nam je veleposlanica Tršić.

Bolnički kapaciteti u lisabonskoj regiji bili su popunjeni 97 posto

Bolnički kapaciteti u lisabonskoj regiji bili su popunjeni 97 posto

Izvor: Profimedia / Autor: Alexandre Rotenberg / Shutterstock Editorial / Profimedia

'Pomalo je zabrinjavajuća spoznaja da nisi siguran hoćeš li dobiti hitnu medicinsku skrb i uspjeti doći do hitne pomoći čak i s trivijalnim problemom, poput upale slijepog crijeva. Zdravstveni sustav dobio je hitnu trijažu, pomoć je stigla i iz inozemstva, no očekuje se da će - usprkos padu dnevnog broja zaraženih za oko 40 posto - brojka hospitaliziranih rasti još neko vrijeme', dodaje hrvatska veleposlanica.

Sama Hrvatska prošlog tjedna Portugalu je izrazila javnu solidarnost u nevolji, što je dočekano sa simpatijama. U ovoj zemlji zapamćena je brza pomoć koja im je upućena za vrijeme velikih požara 2017. godine, a prije nešto više od mjesec dana šleperi s raznim oblicima pomoći u rekordnom su roku upućeni prema Hrvatskoj, satima nakon potresa na Baniji.

Njemačka je u Portugal najprije poslala dva liječnika koja su procijenila stanje u zdravstvenom sustavu, a potom jedan cijeli avion s medicinskim osobljem i opremom. Ponudili su prevesti neke pacijente u svoje bolnice, jednako kao i Austrija.

  • +1

Koronavirus u Portugalu

Izvor: EPA / Autor: MIGUEL A. LOPES

'Portugal je zapravo dugo čekao s lockdownom, mjere su uvodili postupno. Još u studenom je uvedeno izvanredno stanje s policijskim satom i zabranom kretanja od 23 navečer do 5 sati ujutro, a vikendom čak od 13 sati do 6 ujutro, dakle subotom i nedjeljom ste mogli boraviti vani samo prijepodne. Bilo je popuštanje za Božić, a na Novu godinu sve se zatvorilo u 23 sata', objašnjava veleposlanica Tršak.

Restorani i kafići u Portugalu su cijelo vrijeme bili otvoreni, doduše prilagođeno policijskom satu, a tek su 15. siječnja - kada je rast broja novozaraženih bio primjetan i kada se po tumačenjima stručnjaka proširio novi zarazniji soj koronavirusa - stavili ključ u bravu, uz državni paket pomoći sektorima turizma i ugostiteljstva.

Pet dana kasnije zabranjena im je i prodaja hrane i pića 'za ponijeti', jer je utvrđeno da se stvaraju veliki redovi i gužve. Škole su cijelo vrijeme bile zatvorene i tek sutra uvodi se online nastava, a raspravlja se o tome da se ona u fizičkom obliku održava samo za djecu medicinskih radnika i zaposlenika hitnih službi. Djeca iz siromašnih obitelji dobit će pomoć za nabavu računala.

'Novi soj koronavirusa očito je napravio veliku štetu'

'Novi soj koronavirusa očito je napravio veliku štetu, tu nema spora. Portugalci su nedavno pak zabranili letove za Ujedinjeno Kraljevstvo i Brazil, a uveli su i ograničenja putovanja za zemlje Europske unije, u čemu su dugo oklijevali', govori za tportal hrvatska veleposlanica u Lisabonu.

U međuvremenu su, ipak, u Portugalu 24. siječnja održani predsjednički izbori, uz obrazloženje da se demokracija ne može suspendirati. Kampanja je na određen način bila zabranjena, a kako vrijedi zabrana putovanja između općina, policija je na obilaznicama svih većih gradova masovno ispisivala kazne za kršenje mjera. U javnosti se vodi diskusija koliko smisla ima nositi masku kada sam šetaš praznom plažom i mora li se baš potpuno zabraniti udaljavanje na više od kilometar od vlastitog doma.

'No broj slučajeva posljednjih dana je napokon počeo padati, pa se čini da su građani svjesni da sve to ipak ima smisla', kaže veleposlanica Tršić.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!