Picula ističe kako je politika proširenja ponovno visoko na listi prioriteta Europske komisije te je proglašena zapravo jednim dijelom mainstreama koji se želi ostvariti do 2029. godine.

'Međutim, ja bih ipak zadržao određenu vrstu opreza prema dinamici samog proširenja. Nema nikakve sumnje da proširenje Europske unije je bilo i ostaje vrlo utjecajan instrument kojim je Europska unija prije svega potvrđivala vrijednost vlastitog postojanja, jer praktički i cjelokupna povijest Europske unije je povijest njezinog proširenja', kazao je Picula u razgovoru s Ninom Kljenak na N1 televiziji.

Ističe kako je u toj povijesti bilo i uspona i padova i perioda kada proširenje nije bilo prioritet, iako to nitko nije htio javno priznati. Ipak, misli da se stvari ipak mijenjaju u ovim, kako on to naziva, drastično promijenjenim geopolitičkim okolnostima.

'Europa kao jedan od relevantnijih geopolitičkih igrača ostaje najosjetljivija upravo na te geopolitičke promjene, jer naravno multilateralizam koji je okvir u kojem se ona najbolje razvijala je na izdisaju, kao što je i činjenica da svuda praktički u blizini EU-a rastu nemiri i napetosti, pa i otvoreni ratovi. Na kraju krajeva, EU danas živi u periodu koji je zapravo najduži od posljednjeg proširenja, nikad nije prošlo ovoliko vremena otkako je jedna članica ušla u Uniju, to je bilo 2013. godine kada je to napravila Hrvatska.'

'S druge strane, kada vidimo i analiziramo ovo što se dogodilo u Tivtu, moramo biti jasni, referenca na Solun ostaje naravno važna, ali nije za vjerovati da će se tako skoro u sljedećih nekoliko godina ponoviti neki Big Bang način proširenja kao što se to dogodilo 2004. godine', napominje Picula.

Kritično izvješće o Srbiji

Podsjećamo, također, kako je prošli tjedan Odbor za vanjske poslove usvojio izvješće o Srbiji kojeg je podnio upravo Picula. Opširno izvješće kritično je prema srpskim vlastima i zapravo se zaključuje da je napredak te zemlje u eurointegracijama zaustavljen.

Picula je komentirao Izvješće spomenuvši izjavu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića koji govori o velikim kapacitetima Srbije: 'Ja bih se s njim u tom pogledu i složio, jer Srbija je zapravo najveća država na Zapadnom Balkanu i ima najveće kapacitete u svakom smislu za napredovanjem na putu prema članstvu u EU.'

'Međutim, nigdje nije veća razlika između političkih i svih drugih kapaciteta neke države, ali i onog što se stvarno događa na terenu u pojedinoj zemlji i naprosto u odnosima između te zemlje i institucija EU, kao što je to slučaj sa Srbijom. Ja bih rekao, umjesto da otvara i zatvara pregovaračka poglavlja, srpska vlast već godinama samo otvara neke nove unutarnje dileme i stvara nove tenzije prema susjedima, i to neovisno o tome je li riječ prema onima koji brzo napreduju prema članstvu kao što je Crna Gora ili prema onima koji već jesu u EU-u, kao što je Hrvatska', kaže Picula.

Ističe također: 'Evidentna je ta razlika između deklariranih ambicija i onog što se stvarno događa u Srbiji, što je naravno i izvješće koje je prošlog tjedna usvojio Odbor za vanjsku politiku EP-a. Praktički nema poglavlja za koje nije ocijenjeno da je napredak ograničen ili da ga uopće nema, i rekao bih da je upravo ta jedna vrsta kritičnosti bitna, ona odražava zajedničku poziciju Parlamenta o prilikama u Srbiji, u jednom od krucijalnih razdoblja njezine novije povijesti.'

Europska komisija previše popustljiva prema Beogradu?

O odnosu između Europskog parlamenta i Europske komisije, te prema stavovima koje obje institucije zauzimaju prema Srbiji, Picula kaže kako su u svom izvještaju konstatirali zabrinutost zbog pomirljivog pristupa Komisije prema Srbiji u kontekstu nazadovanja zemlje u pogledu vladavine prava, demokracije i slobode medija, kao i destabilizirajućeg utjecaja na cijelu regiju.

'Europski parlament je institucija koja vrlo jasno godinama zapravo ukazuje na pravu narav Vučićevog režima. Međutim, Komisija, a i Europsko vijeće, ostaju podijeljeni. Po prvi put smo vidjeli u listopadu prošle godine ili studenom, kada je povjerenica za proširenje, Marta Kos, također objavila jedno izvješće koje je izrazito kritično bilo prema situaciji u Srbiji, da bi stvari u međuvremenu postale još gore izglasavanjem tzv. Mrdićevih zakona u siječnju ove godine, koji je naprosto eklatantan, jasan dokaz da Vučićeva vlast se ne želi konzultirati ni s jednom komisijom, neovisno je li riječ o Europskoj komisiji u Bruxellesu ili Venecijanskoj komisiji', kaže.

Dodao je da je tada prvi put otvorena mogućnost da, ako Srbija ne promijeni svoje ponašanje, Komisija predloži uskraćivanje financijskih sredstava namijenjenih toj zemlji.

Milijarda i pol eura na stolu

'Riječ je o ozbiljnom novcu, od milijardu i pol eura iz programa reformi i rasta. Nakon toga se ništa nije dogodilo, dakle, imamo ponovo jedan grace period (razdoblje milosti) za režim u Beogradu, u kojem bi on trebao pokazati po tko zna koji put dobru volju', napominje Picula.

Dodaje da u tom grace periodu Srbija treba odstraniti te Mrdićeve zakone jer, ako se ništa ne dogodi, Vučić će misliti da Bruxelles blefira, odnosno: 'Da Bruxelles jednostavno nikad neće upotrijebiti ona sredstva koja su potrebna kako bi se zemlji jasno dalo do znanja da treba poštovati kriterije.'

'Pogreška je bila tolerirati Vučićev odlazak u Moskvu'

'Mislim da je prava greška napravljena prošle godine kad se tolerirao odlazak srpskog predsjednika u Moskvu na paradu Putinove armije, koja je, naravno, kao što znamo, paralelno s tom paradom izvršila i agresiju na Ukrajinu. Dakle, ja se nadam da će se pozicija Komisije, ali jednako tako i Vijeća, prilagoditi onome što već, ja bih rekao, godinama radi srbijanski predsjednik', zaključuje Picula.