ODLUKA GRADSKE SKUPŠTINE

Paušalni porez za iznajmljivače u Zagrebu ostaje isti. Što će biti sa stanarinama?

24.01.2019 u 13:39

Bionic
Reading

Skupština Grada Zagreba izglasala je da visina paušalnog poreza za iznajmljivače po krevetu na području grada ostaje kakva je i bila prije izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak. Paušal se odnosi na iznajmljene krevete u sobama, apartmanima, stanovima i kućama za odmor koje se nalaze na području Zagreba, a visina je određena prema razredu i godišnje će plaćati po krevetu za razred A 300 kuna, za razred B 255 kuna, za razred C 210 kuna i za razred D 150 kuna

Iako je bilo nekoliko amandmana koji su predlagali drugačije modele pa je tako Tomislav Stojak (HNS) predložio dvije zone - prvu za koju bi se plaćalo 300 kuna i drugu u kojoj bi se plaćalo 150 kuna - dok je SDP predložio pet razreda od 150 do 300 kuna, oba su amandmana odbačena.

Podsjetimo, izmjene zakona donesene su prošle godine i obvezale su predstavnička tijela da do konca siječnja donesu odluke koje mogu propisivati paušal od 150 do 1500 kuna, inače bi u suprotnom država svim iznajmljivačima linearno razrezala 750 kuna po krevetu.

  • +10
Skupština Grada Zagreba 24. siječnja Izvor: Cropix / Autor: Damjan Tadic / CROPIX

Predloženom odlukom najviše je bila nezadovoljna oporba te je smatrala da je donesena bez ikakve analize kojom se zadržava status quo i ništa se ne mijenja, a zapravo se u podređeni položaj dovodi građane koji žive kao podstanari.

Tomislav Tomašević (Zagreb je naš!) podsjetio je da broj turista i noćenja u Zagrebu raste iz godine u godinu, što je za posljedicu imalo povećanje cijena stanova za dugoročni najam građanima Zagreba.

'Cijena dugoročnog najma stana u Zagrebu u posljednjih godinu dana narasla je za 11 posto. Nešto što je koštalo 350 eura danas je skoro 400 eura. Dakle tristotinjak kuna na mjesečnoj razini. A onaj tko kratkoročno iznajmljuje plaća paušal od 300 kuna godišnje. Ljude se iz stanova izbacuje tijekom adventa, traži se od njih da se snađu da bi vlasnik stana mogao više zaraditi. Ima li Zagreb stambenu politiku? Amsterdam je odredio da se stanovi kratkoročno mogu iznajmiti samo 30 dana u godini dok je Berlin propisao da se samo 50 posto stanova može iznajmiti. Želimo li Zagreb pretvoriti u muzej?', upitao se Tomašević.

Stanko Kordić (GLAS) naveo je da su predloženi amandmani odbijeni jer nema financijske analize prijedloga.

'To je toliko apsurdno jer je gradonačelnik u svom prijedlogu došao bez ijednog pokazatelja. O ovom prijedlogu mogli bismo razgovarati s puno aspekata, a predlagatelj se nije udostojao razgovarati ni o jednom', naveo je Kordić.

Ljerka Mintas Hodak (nezavisna) navela je da je amandman SDP-a bio protivan važećim propisima, na što je Zvane Brumnić (SDP) replicirao kazavši kako je to netočno jer to nije napisala u obrazloženju njegova odbacivanja. 'Podaci koje ste dostavili posljedica je toga da niste napravili nikakvu analizu', kazao je Brumnić.

Krešimir Kartelo (Nezavisni za Hrvatsku) naveo je da je Zagreb u ljeto 2018. godine imao 700 tisuća noćenja i da je prešao neka mjesta na moru.

'Govorimo da je 300 kuna po krevetu prevelik iznos. Pa određen je razred na minimalnom zakonskom iznosu. Ovdje se ne radi o poreznoj presiji jer smo u donjem razredu poreznog paušala', naveo je Kartelo.

Anka Mrak Taritaš (GLAS) podsjetila je da je zakon definirao da paušal može biti između 150 i 1500 kuna godišnje i da je svakom predstavničkom tijelu ostavljeno da donese odluku kakvu želi.

'U Zagrebu ima 2112 obveznika koji raspolažu sa 6910 kreveta. Prihod može biti oko dva milijuna kuna. Koja je politika Grada Zagreba? Rentaju li se svi stanovi kratkoročno ili da građani mogu iznajmljivati za sebe? Ova odluka govori da se Grad neće zamjeriti 2112 ljudi. Odlukom nismo napravili ništa i poručili smo građanima da stanove stave u turistički najam, a za građane koji žive kao podstanari nikoga nije briga', smatra Mrak Taritaš.

Brumnić je nadodao da Grad nema stambenu, prostornu ni turističku politiku te da se o odluci ne bi ni raspravljalo da je prije nje napravljena kvalitetna analiza.

Danijela Juroš Pečnik, pročelnica Gradskog ureda za financije, navela da je su se odlučili za postojeći, ali to ne znači da tijekom godine neće razmatrati drugačije modele. 'Radit ćemo analize tijekom godine pa ćemo vidjeti', kazala je Juroš Pečnik.