PODRHTAVANJA TLA

Ovo su najjači potresi kroz povijest koji su drmali Hrvatsku, regiju i svijet

  • Autor: Vedran Brkulj
  • Zadnja izmjena 30.12.2020 01:30
  • Objavljeno 10.08.2017 u 20:57
Potres kod Rijeke

Potres kod Rijeke

Izvor: Društvene mreže / Autor: twitter

Potresi su u prošlosti pogađali Hrvatsku i često iza sebe ostavljali. pustoš, ljudske žrtve i velike materijalne štete. Hrvatska se kao i zemlje u susjedstvu nalazi na seizmički aktivnom području. Donosimo pregled najjačih potresa koji su pogodili Hrvatsku, zemlje u susjedstvu ali i pet najvećih potresa koji su pogodili svijet od 1900. godine do danas

Potresi koji posljednjih dana učestalo drmaju Kvarner, Primorje i Južnu Dalmaciju nisu rijetkost jer Hrvatska je dio mediteransko-transazijskoga pojasa i nalazi se na seizmički aktivnom području u kojem se ističu dvije potresne zone; priobalno područje i sjeverozapadni kontinentalni dio.

Do potresa u priobalju dolazi zbog podvlačenja Jadranske platforme pod Dinaride, što je izazvano kretanjem Afričke ploče prema Euroazijskoj. U kontinentalnom, sjeverozapadnom dijelu Hrvatske potresi su posljedica pomaka Dinarida i Alpa. Prema procjeni Državne uprave za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske (DUZS) iz 2011. godine u Hrvatskoj postoji velika opasnost od potresa osmog i devetog stupnja po Mercallijevoj ljestvici na 36,42 posto površine teritorija dok opasnost od potresa snage sedam stupnjeva po Mercalliju postoji na više od polovine teritorija - 56,22 posto.

  • +1

Hrvatski gradovi koje su pogodili snažni potresi

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Prvi veliki potres zabilježen na području Hrvatske  zabilježen je  se 361. godine. Prema predaji u more je tada  propao grad Cissa na otoku Pagu.

Drugi jači pogodio je 1511. godine Slunj, a 1667. godine potres je doslovno pomeo Dubrovnik. Kamenje se kotrljalo sa Srđa prema gradu, poginulo je oko tri tisuće ljudi, a Dubrovnik je bio sravnjen sa zemljom.

Devedeset godina kasnije, u lipnju 1757. godine snažan potres pogodio je Viroviticu. Nakon dva jaka udara zabilježena su i 54 manja. Snaga sva tri spomenuta potresa bila je između devet i deset stupnjeva po Mercalliju, a procjena je rađena temeljem povijesnih zapisa.

Naime, Mercallijeva ljestvica razvijena 1902. godine te na skali od jedan do 12 opsuje u svakom stupnju stradavanje stambenih jedinica i ljudi, a oslonjena je isključivo na subjektivan doživljaj ljudi. Richterova ljestvica uspostavljena je, pak, 1935. godine.

Nakon Virovitice, u studenom 1880. godine stradao je Zagreb. Potres snage osam stupnjeva po Mercalliju, procjenjuje se da je bilo oko 6,3 po Richteru, s epicentrom u Medvednici odnio je jedan život, 29 ljudi je ozlijeđeno, broj oštećenih objekata bio je 1758, a veliki broj ljudi se iselio iz grada. Nakon njega, do travnja 1881. godine zabilježeno je još 185 podrhtavanja tla.

Intezitet potresa s početka 20. stoljeća ili preciznije 1909. godine s epicentrom u Pokupskom bio je procijenjen na VIII stupnjeva Mercallijeve ljestvice. Kasnija istraživanja njegovu su magnitudu procijenili na 6 stupnjeva.

Veliki zagrebački potres 1880.

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Ured za upravljanje u hitnim situacijama, Grad Zagreb

Imotska krajina tresla se usred Drugog svjetskog rata 1942. godine, magnituda potresa bila je 6,2 po Richteru, a dvadeset godina kasnije, u siječnju 1962. potres iste snage prodrmao je Makarsko primorje. U prvom udaru ozbiljno je napukla makarska riva u duljini 700-tinjak metara, no to je bio tek početak katastrofalna dva tjedna u kojima se zemlja tresla još 54 puta.

Oštećeno je oko 11 tisuća stambenih objekta, a 13.291 stanovnika ili 13 posto ukupnog stanovništva ostalo je bez krova nad glavom.

Dogodilo se i našem gradu 7. i 11. siječnja 1962. godine. Skupila se pomoć sa svih strana, neka tako bude i danas. Pomozite ljudima u Petrinji da šta bezbolnije prođu svoje muke!

Objavljuje Izgubljena MakarskaUtorak, 29. prosinca 2020.

Tlo je 1996. godine podrhtavalo na Pelješcu  kada je najviše stradao Ston u kojem je srušen veliki broj objekata koji su se godinama nakon toga obnavljali. 

U jutarnjim satima 22. ožujka 2020. u 6 sati i 24 minute Zagreb i šire zagrebačko područje pogodio je snažan potres magnitude 5,5, nakon kojeg su uslijedili brojni naknadni potresi. Bilo je to grubo buđenje baš kao i 28. prosinca kad je epicentar bio kod Siska.  U 6 i 30 sati dogodio se potres 5,2 po Richteru. Nakon njega uslijedilo je nekoliko manjih, te još jedan jači jačine 4,7 po Richteru nešto prije osam sati. I kada se mislio da je tu kraj dan kasnije dogodio se još jači udar od 6,3 stupnja. Petrinja i Glina su teško stradale, Sisak nešto manje. 

Snažni potresi nisu mimoišli ni zemlje u okruženju tako se  1927. godine treslo Ljubinje u BiH (6,0 po Richteru), 1969. Banja Luka (6,6 po Richteru), Skoplje 1963. godine, a tada je poginulo tisuću ljudi i oko tri tisuće je ozlijeđeno (6,9 po Richteru) te onaj najjači iz 1979. godine kada je potres magnitude 7 stupnjeva po Richteru prodrmao Crnogorsko primorje. U njemu je poginula 101 osoba u Crnoj Gori i 35 u Albaniji. Posljednje dvije godine jaki potresi (6,5 po Richteru) pogađali su središnju Italiju u kojoj je poginulo skoro tristo ljudi.

  • +21
  • +18

Potres u Italiji

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

No magnitude tih potresa čine se malenima u odnosu na one između 8,9 i 9,5 stupnjeva po Richteru koji su pogodili Čile 1960., Aljasku 1964., Indoneziju i Sumatru 2004., Rusiju 1952. i Japan 2011. godine. Po broju žrtava najveći je bio onaj u Indoneziji i Sumatri 2004. u kojem je od posljedica potresa i tsunamija koji je uslijedio poginulo oko 230 tisuća ljudi.  

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!