Napadi dronovima na američke ciljeve u Iraku ponovno su otvorili pitanje spremnosti SAD-a za suvremeno ratovanje, u kojem sve veću ulogu imaju jeftini i teško uočljivi bespilotni sustavi. Snimke napada iz Bagdada pokazuju koliko takvi udari mogu biti učinkoviti – i koliko obrana često izostaje.
Snimke prikazuju napade FPV dronovima na bivšu bazu Camp Victory u Bagdadu, pri čemu je pogođeno više ciljeva, uključujući helikopter i radarski sustav. Napad je, prema dostupnim informacijama, izvela proiranska milicija.
Riječ je o kompleksu koji je SAD predao iračkim vlastima još 2011. godine, no dijelovi baze i dalje se koriste za potrebe iračke vojske, dok određene objekte koristi američki State Department.
Na jednoj snimci vidi se helikopter UH-60 Black Hawk, iako postoje indicije da bi moglo biti riječ o varijanti HH-60M namijenjenoj medicinskoj evakuaciji, pri čemu je oznaka Crvenog križa na letjelici zamagljena.
Druga snimka prikazuje napad na AN/MPQ-64 Sentinel radar, koji je dio sustava protuzračne obrane NASAMS. Napad je, čini se, izveden s više dronova, a eksploziju bilježi druga bespilotna letjelica.
Zanimljivo je da snimke ne prikazuju nikakav pokušaj obrane – nema gađanja dronova niti vidljive reakcije osoblja. navodi Euromaidan Press.
Sve češći i precizniji napadi
Ovo nije prvi takav incident. Već prošlog tjedna pojavile su se snimke napada na hangare iste baze, iako tada nije bilo jasno kolika je šteta.
U najnovijem napadu dronovi su, čini se, bili precizniji – jedan je pogodio rotor helikoptera, dok je drugi eksplodirao u neposrednoj blizini radarskog sustava.
Razmjer štete zasad nije poznat, no riječ je o skupoj vojnoj opremi. Helikopteri Black Hawk i radari Sentinel stoje milijune dolara, dok FPV dronovi koji ih napadaju mogu koštati tek nekoliko stotina dolara.
Rat dronova mijenja pravila igre
Rat u Ukrajini pokazao je koliko su bespilotne letjelice promijenile način ratovanja, osobito u asimetričnim sukobima. Takva tehnologija brzo se širi, a njezina primjena postaje sve sofisticiranija.
Dronovi omogućuju stalni nadzor i stvaraju trajnu prijetnju iz zraka. Umjesto pojedinačnih napada, sve su češći koordinirani udari – od izviđanja i testiranja obrane do masovnih napada i preciznih pogodaka.
'Nebeski prostor više nije neutralan. Pitanje je tko kontrolira borbeni prostor na malim visinama', rekao je američki ratni veteran i dočasnik koji trenutačno služi u ukrajinskim oružanim snagama.
U takvim uvjetima klasične utvrde sve manje znače, osobito kada se protivnik može stopiti s okolinom i koristiti jeftino, lako prenosivo i teško detektabilno oružje.
Problem i za američko tlo
Ovakav oblik prijetnje ne odnosi se samo na Bliski istok. Mogao bi predstavljati problem i unutar samih Sjedinjenih Država.
Revizija američkog Ministarstva obrane pokazala je da su pojedine ključne vojne lokacije nezaštićene od napada dronovima. Među njima su baza Luke u Arizoni, gdje trenira većina pilota F-35, važan zrakoplovni pogon u Kaliforniji te velika pomorska baza u Virginiji.
Na nekim od tih lokacija zabilježeni su i stvarni upadi dronova, bez adekvatnog odgovora.
'Sljedeći napad na SAD neće doći s drugog kraja kontinenta balističkim projektilima, nego s druge strane parkirališta', upozorio je bivši obavještajni dužnosnik američkog ratnog zrakoplovstva James Poss.
