Rusija je Moldaviju pretvorila u svojevrsni poligon za hibridno ratovanje protiv Zapada, koristeći goleme količine novca, kupnju glasova, hakere, pravoslavne svećenike i ljude obučavane za izazivanje nereda. Prema opsežnoj istrazi New York Timesa, cilj Kremlja nije samo zadržati tu malu državu u ruskoj sferi utjecaja, nego preko nje oslabiti Europsku uniju i NATO
Američki list navodi, pozivajući se na dužnosnike iz dviju zemalja upoznate sa sadržajem sastanka održanog u prosincu 2025., da je Vladimir Putin nakon javnog govora ruskom vojnom vrhu održao zatvoreni sastanak na kojem je kao jedan od ciljeva za 2026. postavljeno slabljenje NATO-a i EU-a iznutra. Moldova pritom zauzima posebno mjesto u ruskim planovima.
Prema zapadnim obavještajnim dužnosnicima na koje se poziva NYT, zauzimanje Ukrajine i dalje je glavni strateški cilj Moskve, a uspostavljanje kontrole nad Moldavijom nalazi se vrlo visoko na listi prioriteta. U takvom scenariju Rusija bi nastojala ovladati jugom Ukrajine i uspostaviti kopneni koridor prema Moldaviji.
vezane vijesti
Novac, Telegram i kupnja glasova
Istraga NYT-a temelji se na tisućama dokumenata te razgovorima s osobama uključenima u operacije i zapadnim obavještajnim dužnosnicima. Ona opisuje sustav koji je, prema tim izvorima, daleko nadilazio uobičajene kampanje dezinformiranja.
U središtu operacije nalazi se odbjegli moldavski oligarh Ilan Shor, koji živi u Rusiji. Prema dokumentima na koje se poziva NYT, njegova je mreža preko Telegrama pokušala doprijeti do više od 150.000 Moldavaca, koristeći stotine automatiziranih komunikacijskih kanala. Oko 38.000 ljudi navodno je tijekom 2024. primilo ukupno oko 20 milijuna dolara.
Moldavske vlasti i ranije su optuživale Shorovu mrežu da djeluje kao kanal za ruski novac. Uoči parlamentarnih izbora 2025. tadašnji premijer Dorin Recean govorio je o stotinama milijuna eura utrošenih na kupnju glasova, kibernetičke napade, izazivanje nemira i propagandu. Moskva je takve optužbe više puta odbacila i zanijekala miješanje u moldavske izbore.
Svećenicima novac za poruke protiv EU-a
Posebno mjesto u operaciji imali su, prema istrazi, pravoslavni svećenici. Stotine moldavskih svećenika od ljeta 2024. putovale su u Rusiju, gdje su posjećivale vjerska mjesta i sastajale se s crkvenim dužnosnicima.
Prije povratka dobivali su kartice ruske banke Promsvjazbank i potpisivali ugovore povezane s organizacijom Evrazija, koju zapadni obavještajni izvori povezuju s nastojanjima Moskve da širi svoj utjecaj u bivšim sovjetskim republikama. Za oko tisuću dolara trebali su među vjernicima širiti poruke protiv približavanja Moldavije Europskoj uniji i protiv prozapadnih političara, navodi NYT.
Tvrdnje o korištenju Crkve nisu nove. Financial Times je uoči izbora 2025. izvijestio da je moldavska predsjednica Maia Sandu optužila Moskvu za korištenje pravoslavnih svećenika i mreža botova u pokušaju utjecaja na birače, dok je Reutersovo izvještavanje, koje je prenio Guardian, također opisivalo financiranje svećenika za promicanje antizapadnih poruka.
Kampovi u Srbiji, Bosni i Rusiji
Istraga donosi i detalje o mnogo opasnijem dijelu operacije. Tijekom ljeta 2025. u Srbiji je, prema zapadnim obavještajnim izvorima, djelovao kamp u kojem su Moldavci skloni Rusiji obučavani za izazivanje nereda nakon izbora. Slični programi navodno su organizirani u Bosni i Rusiji.
Instruktori povezani s ruskom vojnom obavještajnom službom GRU navodno su polaznike učili probijanju policijskih kordona, rukovanju oružjem i podmetanju požara. U Rusiji su neki prolazili obuku za korištenje eksploziva i dronova. Sudionici su za nekoliko dana obuke dobivali stotine dolara.
Moldavske vlasti uoči izbora 2025. doista su provele stotine racija i privele desetke ljudi osumnjičenih za sudjelovanje u planu izazivanja masovnih nereda. AP je tada izvijestio da su 74 osobe privedene tijekom 250 pretresa u sklopu istrage o navodnoj operaciji koju je podupirala Rusija.
Planirani neredi na dan izbora
Prema dokumentima koje opisuje NYT, dio obučenih skupina trebao je na dan parlamentarnih izbora 28. rujna 2025. izazvati kaos u Kišinjevu i drugim gradovima. Neki su navodno imali zapaljive naprave, dok su ruski hakeri istodobno pokušavali kompromitirati izbornu infrastrukturu.
Plan se nije ostvario u predviđenom opsegu. Moldavska policija je prije izbora provela niz uhićenja, a kibernetički stručnjaci uz pomoć zapadnih saveznika suzbili su napade. Prosvjeda je bilo, ali nisu prerasli u ozbiljnije nasilje.
Proeuropska Stranka akcije i solidarnosti (PAS), povezana s predsjednicom Maiom Sandu, na izborima je osvojila 50,2 posto glasova i zadržala parlamentarnu većinu.
