završna uvjeravanja

Ostalo je još sitno do lokalnih izbora: Sedam gradova već sad zna pobjednika

16.05.2025 u 06:52

Bionic
Reading

Petak je posljednji dan tijekom kojega sudionici lokalnih izbora mogu uvjeravati birače da su baš oni pravi izbor za izvršnu, odnosno predstavničku vlast, a od donatora prikupljati donacije. U ponoć s petka na subotu počinje, naime, izborna šutnja uoči nedjeljnih lokalnih izbora te završava rok do kojega političke stranke i kandidati mogu prikupljati donacije za svoju promidžbu

Stranke i kandidati, od Istre do Slavonije, za petak su planirali završne aktivnosti i poruke, a koliko su bili uvjerljivi birači će odlučiti na lokalnim izborima u nedjelju.

Izborna šutnja traje cijelu subotu i nedjelju do 19 sati, a u tom razdoblju zabranjeno je javno predstavljanje izbornih programa, nagovaranje birača za koga da glasuju, objavljivanje procjena, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora itd.

Za općinska i gradska vijeća, županijske skupštine te zagrebačku Gradsku skupštinu, načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike kandidiralo se 31.082 kandidata, što je 7770 manje nego prije četiri godine.

Izbori odlučeni u sedam gradova

U sedam gradova i 112 općina nedjeljni su izbori već odlučeni, jer se u njima kandidirao samo po jedan kandidat. Poznati su i sastavi 35 općinskih vijeća za koje je, također, istaknuta samo po jedna lista.

Većina unaprijed poznatih gradonačelnika i načelnika je iz HDZ-ovih redova, a vijećnici HDZ-a sjede u 29, od 35 unaprijed poznatih vijeća.

Općinski načelnici, gradonačelnici i župani biraju se većinom glasova, da bi bili izabrani moraju dobiti više od 50 posto glasova birača koji su glasovali, odnosno 50 posto plus jedan glas.

Drugi krug je 1. lipnja

Ne pođe li u nedjelju to za rukom ni jednom od kandidata, za dva će se tjedna, 1. lipnja, održati drugi izborni krug u koji ulazi dvoje kandidata s najvećim brojem glasova. Za načelnika, gradonačelnika i župana, bit će izabran kandidat koji dobije veći broj glasova.

Članovi vijeća i skupština biraju se razmjernim izbornim sustavom, na način da cijelo područje općine, grada ili županije čini jednu izbornu jedinicu. U diobi mjesta u vijećima, odnosno skupštinama, mogu sudjelovati liste koje dobiju najmanje pet posto važećih glasova birača.

Za razliku od svih drugih izbora, na lokalnima birači mogu glasovati samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj ili inozemstvu.

Hrvatska ima 576 lokalnih jedinica, i to 428 općina, 127 gradova te 20 županija, Zagreb ima poseban status grada i županije.