referendumska inicijativa

Oporba tvrdi: Pavić i Plenković moraju snositi odgovornost zbog mirovinske reforme

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 20.09.2019 14:55
  • Objavljeno 20.09.2019 u 14:50
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Iako je Vlada jučer odlučila da će prihvatiti sve zahtjeve sindikata po pitanju mirovinske reforme, predstavnici sindikalnih središnjica oprezno gledaju daljenje korake Vlade i zasada ne odustaju od referenduma. S druge strane, nakon odustajanja vlade od mirovinske reforme odgovornost bivšeg ministra rada Marka Pavića, ali i premijera Andreja Plenkovića traži oporba

'Vlada i HDZ su lagali građanima tvrdeći da je incijativa '67 je previše' nešto što ugrožava mirovinski sustav, a onda smo čuli na sjednici Vlade da to više nije tako. Ovdje osim moralne i političke odgovornosti postoji i pitanje kaznene odgovornosti Pavića i Plenkovića s obzirom da su sredstva proračuna upotrijebili na neprimjeren način. Utrošeno je preko 6 milijuna kuna na kampanju protiv ove inicijative, da bi na kraju rekli da je sve u redu', poručio je čelnik Demokrata Mirando Mrsić.

Podsjeća da je čak 700 tisuća građana dalo svoje potpise. 'Umjesto da su krenuli dalje u razdvajanje radničkih od braniteljskih mirovina krenuli su ovim putem i desilo se to što se desilo – jedna velika laž Plenkovića i Pavića, ali i Aladrovića koji je prije nekoliko mjeseci tvrdio da je referendumska inicijativa ugrožavajuća za mirovinski sustav. Pitam se što se promijenilo od jučer do danas al očito je Aladroviću važnija fotelja nego njegov obraz', poručio je Mrsić.

Bivši ministar rada smatra da bi Pavić trebao podnijeti ostavku iako više nije na čelu resora rada i mirovinskog sustava. 'Nije dovoljno što je otišao na drugu poziciju jer ako je napravio štetu u ovom sustavu, vjerojatno će napraviti štetu i u drugom sustavu jer je to jedan nesposoban ministar, a jedina kvalifikacija mu je da je blizak Plenkoviću', smatra Mrsić.

Da bi i Pavić, ali i Plenković trebali snositi odgovornost smatra i SDP-ov Peđa Grbin. 'Svi ćete se sjetiti kako su nas mjesecima uvjeravali da bi odustajanje od mirovinske reforme i prihvaćanje zahtjeva sindikata koštalo 45 milijardi kuna, a onda su jučer došli i rekli da sve to prihvaćaju. Ili su nas lagali sve ove mjesece, a za promoviranje te laži trošili javan novac kroz onu kampanju ili sada postupaju krajnje neodgovorno i spremni su potrošiti tih 45 milijardi o kojima su mjesecima trubili. Ovdje se u najmanjem slučaju radi o izuzetnoj političkoj odgovornosti koja pokazuje koliko je ova nesposobna vlada', poručio je Grbin.

Osim Pavića i Plenkovića prokazao je još dva ministra. 'Na čelu Vlade je Andrej Plenković, ova se mirovinska reforma ne bi mogla provesti bez njega. Ova reforma zadire u javne financije, tu je glavni ministar Zdravko Marić. Imamo gospodina Pavića koji je bio resorni ministar u tom trenutku, a Josip Aladrović je, ako se ne varam, tada bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranja koji je čak izračunao da se radi o tih 45 milijardi kuna. Nabrojao sam vam bar četiri osobe', rekao je Grbin.

Krivca ipak ne traži HNS-ov Milorad Batinić. 'Jedan pokojni političar rekao je da su najbolje odluke koje je donio bile poništavanje prethodnih odluka koje je donio. Ovdje ne bih tražio nekakvu političku odgovornost i još uvijek se nije, da tako kažem, u jednoj raspravi raščistilo opravdanost onoga što je bilo u zakonima '67 je previše', to je dokazano matematički, svjesni smo da je mirovinski sustav neodrživ kao takav, ali naglašavam, ovo je jedna mudra odluka, korektna odluka predsjednika Vlade', poručio je Batinić, dodavši da nije smisao tražiti krivca.

Upitan što onda s 8 milijuna kuna koje se potrošilo na kampanju za promoviranje mirovinske reforme, Batinić kaže: 'Iako smo u koaliciji, ovo nije jedina Vlada kojoj imam prigovor, tako je bilo i s prethodnim vladama, mislim da se premalo ulaže u komunikaciju sa samim građanima, ovo je bila jedna vrsta komunikacije. Možda ne bi ni došlo do ove referendumske inicijative da se više razgovaralo, toga treba biti više, prvenstveno sa samim građanima i interesnim skupinama, i treba uložiti i više novca u informiranje građana da im se približe rasprave iz Vlade i Sabora. Možemo tjerati mak na konac, ali matematika je pokazala da je 67 godina kao dob za umirovljenje nužna, a ne previše, ne znam koliko bi puta to trebalo ponavljati. Osobno smatram da su pitanja za referendum bila tendenciozna, da se pitalo 'želite li raditi do 65. godine, ali nakon 2050. godine neće biti novca za mirovine', ja vas pitam, tko bi zaokružio tada to pitanje na referendumu.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!