"Zakon ne donosi stvarnu decentralizaciju i regionalni razvoj. Hrvatska je i dalje jedna od najcentraliziranijih država u Europi", rekao je u utorak Anteo Milos (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA i ISU - PIP-a) u Saboru.

Smatra da predloženi zakon ne povećava fiskalne ovlasti lokalne i regionalne samouprave, ne osigurava stabilnije i izdašnije izvore financiranja te ne daje veću autonomiju o odlučivanju niti ne govori o prekobrojnosti i rascjepkanosti jedinica lokalne samouprave.

Problem vidi i u tome što indeks razvijenosti i dalje ostaje eliminacijski kriterij umjesto da bude samo korektivni faktor. Istaknuo je i da je indeks razvijenosti središnji alat za usmjeravanje sredstava, ali je nakon 16 godina primjene pokazao da, kao dio sustava regionalnih politika, nije uspio zaustaviti demografski slom u nekim regijama kao i financijsku polarizaciju između Zagreba te obale i unutrašnjosti.

"Zakon neće donijeti novi razvojni impuls i dodatnu financijsku snagu, posebno za slabije razvijena područja", upozorio je. 

I Božo Petrov (Klub zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) smatra da predloženi zakon, koji bi trebao govoriti o ravnomjernom razvoju, ostavlja previše prostora za neravnomjerno odlučivanje. 

"Govori o partnerstvu, a ključna moć ostaje koncentrirana u centru", poručio je. Stoga smatra i da nakon donošenja tog zakona ljudi u najzapostavljenijim krajevima zemlje neće imati više stvarne moći, sigurnosti i prilika.

Radolović (SDP):  Grad Zagreb je jedina regija u Hrvatskoj koja u EU prelazi BDP po stanovniku

Navodeći kako neće podržati predloženi zakon, Sanja Radolović (Klub SDP-a) upozorila je da četiri godine nemamo ključni podatak prema kojem se izračunava kompozitni indeks razvijenosti jer je zadnji dostupan podatak Eurostata i Državnog zavoda za statistiku za BDP per capita za NUTS 2 regije iz 2022. 

Navela je i da je u izračunu indeksa razvijenosti napravljena velika pogreška koja je rezultirala time da je 70 jedinica lokalne samouprave i jednu županiju nepravedno svrstala u drugo područje i zakinula ih. Iznijela je podatak da Grad Zagreb jedina regija u Hrvatskoj koja u EU prelazi BDP po stanovniku dok su sve ostale regije daleko ispod prosjeka.  

Radolović je upozorila da indeks razvijenosti, kao glavna eliminacijska prepreka, uopće ne uzima u obzir troškove pružanja javnih usluga, raspršena naselja, posebnosti brdsko-planinskih područja, život na otocima, mreže škola, vrtića i slično. 

Damir Bakić (Klub Možemo!) založio se da se indeks razvijenosti i dalje donosi svake tri godine, a ne predloženih pet godina. 

Također, sugerirao je da indeks razvijenosti ne bi trebao biti eliminacijski kriterij pri javljanju na javne pozive koje propisuju tijela državne uprave, upozorivši da se u predloženom zakonu nigdje ne vidi uklanjanje indeksa razvijenosti kao eliminacijskog kriterija za one jedinice lokalne samouprave koje nemaju status potpomognutih područja.

"To što je u obrazloženju navedena ta intencija to nema realnu izvršnu snagu", poručio je.

Ačkar (HDZ):  Zakon je temelj za snažniji, uravnoteženiji i održiviji razvoj Republike Hrvatske

Anja Šimpraga (Klub SDSS-a) rekla je da Hrvatska ne smije biti zemlja sa "dvije brzine" te stoga predloženi zakon treba biti alat za smanjivanje razlika, poticanje ulaganja u nerazvijena područja i vraćanje povjerenja ljudi da država vidi i prepoznaje njihove probleme. I ona ključnim smatra kako će vlada propisati računanje indeksa razvijenosti jer će se sve mjere poticanja razvoja vezati za taj indeks. 

Za razliku od oporbe, HDZ-ov Krešimir Ačkar istaknuo je da predloženi zakon predstavlja temelj za snažniji, uravnoteženiji i održiviji razvoj Hrvatske. Njime je izražena i potreba za ciljanom podrškom potpomognutim područjima - brdsko-planinskim krajevima i otocima, kao i područjima suočenim sa demografskim izazovima. 

"Ovim zakonom nastavljamo politiku uravnoteženog razvoja i gospodarskog jačanja svih krajeva Hrvatske i stvaranja uvjeta da se u svakom dijelu domovine može kvalitetno živjeti i raditi", istaknuo je.