U Mijanmaru, zemlji u kojoj je još uvijek u tijeku najduži građanski rat na svijetu, proizvodnja opijuma je najveća u posljednjih devet godina. Samo prošle godine proizvedeno je 795 tona opijuma, što je gotovo dvostruko više od količine proizvedene godinu dana ranije. Iz Ujedinjenih naroda smatraju da je uzrok tome rastuća ekonomska nesigurnost zajedno s rastom globalnih cijena opijumske smole koja se koristi za proizvodnju heroina.

Nakon vojnog puča 2021. godine u ovoj zemlji došlo je do istovremenih sigurnosnih, upravljačkih i tržišnih poremećaja, a farmeri koji žive na udaljenim mjestima, posebice oni koji nisu imali mnogo opcija, vratili su se opijumu, piše BBC.

Tzv. Zlatni trokut, regija gdje se spajaju granice Mijanmara, Tajlanda i Laosa, kroz povijest je bila glavni izvor opijuma i heroina. Mijanmarsko se gospodarstvo pored unutarnjih tenzija moralo suočiti i s posljedicama rata u Ukrajini. Politička nestabilnost i rastuća inflacija samo su još dodatno pogurale poljoprivrednike nazad u uzgoj opijumskog maka.

Mijanmar je drugi najveći svjetski proizvođač opijuma, poslije Afganistana. Većina heroina na svijetu dolaze upravo iz ove dvije zemlje. Procjenjuje se da je mijanmarsko opijumsko tržište vrijedno dva milijuna dolara, dok je tamošnje regionalno tržište tržište heroina teško čak deset milijardi dolara.

Od državnog udara pretprošle godine bilježi se i još veći rast proizvodnje sintetičkih droga. Posljednjih godina ovo je zamijenilo opijum kao glavni izvor financiranja naoružanih skupina na tom području Mijanmara. Zarada uzgajivača opijuma porasla je prošle godine na 280 dolara po kilogramu, što pokazuje da je za njim velika potražnja. Iz opijuma se naime proizvode mnogi narkotici, poput heroina, morfija i kodeina.

Površina na kojoj se uzgaja opijumski mak je 2022. godine porasla za trećinu, a poljoprivredna tehnologija je sve sofisticiranija, piše u izvješću UN-a.