U osam napada na brodove u Crnom moru posljednjih je dana poginulo 28 pomoraca, a na brodovima u tom području trenutačno se nalazi 107 hrvatskih pomoraca
Posljednjih dana intenzivirali su se napadi na brodove u Crnom moru, a u osam napada poginulo je ukupno 28 pomoraca, rekao je u središnjem Dnevniku HTV-a kapetan Siniša Orlić, ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
U zadnjem napadu na brod nije bilo hrvatskih pomoraca
Govoreći o posljednjem napadu, Orlić je potvrdio da na napadnutom brodu nije bilo hrvatskih pomoraca.
Istaknuo je da Crno more nije jedino područje u kojem su pomorci izloženi opasnostima. Među rizičnim područjima izdvojio je Hormuški tjesnac, zapadnu obalu Afrike, vode ispred Venezuele i dijelove Indijskog oceana.
- Hrvatski pomorci plove svim svjetskim morima i svakodnevno su izloženi opasnostima, rekao je.
Orlić je rekao kako Hrvatska ima nešto više od 15.000 pomoraca koji plove međunarodnim vodama, a njih 107 trenutačno se nalazi na brodovima u Crnom moru. Istaknuo je da u Crnom moru trenutačno nema brodova pod hrvatskom zastavom, ali hrvatski pomorci uglavnom plove na brodovima stranih zastava.
'U Crnom moru nalazi se oko 1500 brodova stranih zastava, a kada se izuzmu brodovi zemalja koje okružuju to područje i uglavnom služe nacionalnoj plovidbi, ostaje oko 750 brodova u međunarodnoj plovidbi. Na tih 750 brodova danas je bilo 107 hrvatskih pomoraca', rekao je Orlić.
Podržao zahtjev Sindikata pomoraca
Podržao je zahtjev Sindikata pomoraca Hrvatske da se područje Crnog mora uz obale Bugarske i Rumunjske proglasi ratnom zonom.
'Sve ono što ide u korist pomoraca, mi kao administracija ćemo podržati, rekao je.
Pojasnio je da je Crno more već proglašeno ratnom zonom, osim područja teritorijalnih mora Bugarske, Rumunjske i Turske.
'S ovim zahtjevom, sindikat traži proširenje ratne zone i na te zone, rekao je. Istaknuo je da bi proglašenje ratne zone pomorcima omogućilo da se, ako to žele, iskrcaju s broda i odbiju plovidbu u takvo područje. Oni koji ipak odluče ploviti ratnom zonom imali bi pravo na dvostruke dnevnice i dvostruku odštetu u slučaju nesreće, objasnio je Orlić.
Za sigurnost pomoraca odgovara brodar
Na pitanje tko preuzima odgovornost za sigurnost pomoraca, Orlić je rekao kako je to brodar, s kojim pomorac sklapa ugovor. Istaknuo je da su odnosi na brodu, uključujući plaće te obveze brodara i pomoraca, uređeni međunarodnim konvencijama.
'Ako imate lošeg brodara, ako brodar napusti brod i pomorac ostane sam na brodu, u tom trenutku uskaču i država i sindikat, objasnio je Orlić.
Govoreći o ulozi države u zaštiti pomoraca u nevolji, Orlić je istaknuo da ona može pomoći diplomatskim pritiscima na državu u kojoj je brodar registriran ili na državu u kojoj se pomorac nalazi.