Pomalo s nevjericom pogledao me Goran Mikša, geolog iz Inina Laboratorija istraživanja i proizvodnje nafte i plina (IPNP), kada sam ga upitao osjeća li nakon četvrt stoljeća još uvijek neko uzbuđenje kada dobije u ruke uzorak jezgre stijene s mjesta na kojem bi sutra mogla poteći nafta.

Svaka jezgra je druga priča

'Pa kako ne, svaka stijena i svaki uzorak su drugačiji i nikad ne znate što vas čeka. To vas uvijek veseli', kazao mi je, pogledavši me preko naočala, da bi mu se potom osmijeh rastegnuo kada je krenuo objašnjavati strukturu jezgre koju je držao u rukama.

Strast je to koju je teško dočarati jer novinaru je to tek 'kamen', njemu puno više od posla, a kompaniji za koju radi mogući izvor zarade.

Smješten u istočnom dijelu Zagreba, u zoni u kojoj su proizvodnju i istraživanje u proteklih tridesetak godina zamijenili stambeni kompleksi bez zelenila, a s pogledom u tanjur susjeda, napravljeni tako da između njih može proći tek vatrogasno vozilo, naftno-geološki laboratorij je nešto sasvim drugačije. Iako nije ni park, teretana, kino, ni društveni dom, on je, u neku ruku, dodatna vrijednost kvarta.

Jer, uz Mikšu, u njemu je još 27 zaposlenika, među kojima je osam doktorica znanosti, magistra znanosti, jedanaest inženjerki i inženjera te osam tehničarki i tehničara.

'Osnovan je tek koju godinu nakon Ine, kada se shvatilo da se bez analitike i podataka o proizvodnim poljima jednostavno ne može. Laboratorij je s godinama rastao, nabavljao sofisticiraniju opremu i postajao sve bolji, a podaci sve točniji i precizniji', pojasnila nam je Jasmina Jelić-Balta, direktorica Laboratorija IPNP.

Za sebe će reći da je 'naftaš', jer diplomirala je naftno rudarstvo, a tamo je i doktorirala. U Ini je tridesetak godina i dok razgovarate s njom, čut ćete ono što se od menadžera rijetko može čuti, a to je da je jedan od preduvjeta za rezultat dobra radna atmosfera.

'Ti mladim ljudima moraš pomoći, na neki način moraš ih odgajati, oni se moraju uklopiti u tu klimu. Iznimno sam ponosna na ljude i atmosferu koju imam', rekla je Jelić-Balta.

Nezamjenjiva uloga labosa

Pitamo je javljaju li se ljudi s diplomom, traže li posao ili, kao u nekim drugim sektorima, budućnost vide vani.

'Imali smo natječaj prošle godine za dva radna mjesta. Za jedno je stiglo 20, a za drugo 25 prijava. Ostala sam iznenađena znanjem tih mladih ljudi', kazala je.

Iza leđa joj u uredu visi fotografija Meštrovićeve skulpture Povijest Hrvata, a na drugom zidu duhovit marketinški slogan surferske trgovine: 'Imamo sve daske koje vam fale'. U slučaju labosa lako bi se dao preoblikovati u: 'Radimo sve analize koje trebate'.

'Laboratorij predstavlja jednu od ključnih inženjerskih disciplina u našoj kompaniji', objasnila je Jelić-Balta i dodala da je njegova uloga nezamjenjiva pri donošenju strateških odluka o istraživanju i proizvodnji ugljikovodika.

U desetljećima rada Laboratorij IPNP se razvijao, ljudi su se usavršavali i danas je vodeći u MOL Grupi.

'Sve do prije nekoliko godina radili smo samo za Inu, a onda smo izašli na tržište. Imamo tridesetak vanjskih naručitelja, između ostalih radimo s tvrtkama Vermilion, Aspecta, Enna Grupa, Plinacro, PSP Okoli i brojnim drugima', navodi Jelić-Balta.

Jezgre se sve rjeđe vade

Analiza stijena i analiza fluida dvije su temeljne cjeline na koje je labos podijeljen i koje se isprepliću.

U hodnicima i sobama je tiho, a na mjestu u podrumu, u koji pristižu uzorci sve od Hrvatske do Pakistana, nedostaje tek Harry Hole iz romana Joa Nesbøa da biste stekli dojam da niste tu gdje jeste. Umjesto Harryja, tu je Goran s početka priče. U bijelom mantilu s natpisom INA iznimno je susretljiv i spreman pojasniti sve. Dok u rukama drži uzorak jezgre s polja u Jankovcima, strastveno objašnjava da je to premium sadržaj za geologe.

'Kad imamo fizički komad podzemlja vani, koji je izvađen jezgroaparatom, to je najbolje za nas. Sve ostale metode su interpretacije i pretpostavke. Meni kao geologu ovo je – sve!' ustvrdio je.

A jezgre se danas rjeđe vade zbog visokih troškova, ali njihova ponovna analiza uz pomoć nove tehnologije omogućuje reinterpretaciju starih podataka.

'To je osobito važno u kontekstu reevaluacije postojećih ležišta i mogućih novih bušenja na njima', istaknuo je.

Nacionalno blago u Mramor brdu

Na njegove riječi nadovezala se Jelić-Balta, podsjećajući da je bitan segment njihova rada i upravljanje nacionalnom zbirkom jezgri, smještenom u skladištu Mramor brdo.

'U njemu je kompletna arhiva svih ikada izvađenih jezgri iz hrvatskih bušotina i riječ je o rudnom blagu Hrvatske', kazala je Jelić-Balta.

A svaka jezgra je jedinstvena i takve nigdje drugdje nema u svijetu.

'One se analiziraju da bi se odredili ključni geokemijski, geološki i petrofizikalni parametri, kao što su poroznost i propusnost, što je u konačnici ključno za modeliranje ležišta', pojasnio je Mikša.

Obilazeći zgradu u kojoj dominiraju i pažnju plijene visokosofisticirani uređaji koji omogućuju simulaciju uvjeta u ležištima, a tu su i iznimno precizni elektronski mikroskopi te CT uređaji, čije cijene idu i do stotinjak tisuća eura, doznajemo da se u labosu godišnje provede više od 20.000 analiza te izradi gotovo 800 laboratorijskih izvještaja i studija s interpretacijama podataka.

Osim saznanja o nafti, plinu, ležištima i bušotinama, kod Ramanova spektroskopa, uređaja kojim se, između ostaloga, može detektirati i mikroplastika u vodi i tlu, otkrivam podatak koji nisam znao. Na pitanja Marije Lukić, kemičarke, dok sam ja samo slijegao ramenima, fotograf Matej davao je točne odgovore.

'Geolog sam, ali u struci nikad nisam radio', pojasnio je čovjek s kojim godinama surađujem i ostavio me u čudu. Iz nekog razloga mislio sam da je profesor zemljopisa.

Geology rocks!

Geology rocks!, piše na naljepnici na jednom od ormarića. Matej bi se možda složio s njom davnih godina. Danas je to ipak fotografija.

I dok je dio labosa koji se bavi stijenama posvećen analizama jezgri i krhotina koje omogućuju razumijevanje geoloških karakteristika podzemlja, u laboratorijskom dijelu za fluide analiziraju se nafta, plin, voda i kondenzat iz ležišta i bušotina, kao i iz svih procesnih sustava.

Vremena je malo, a posla u laboratoriju puno, pa kroz dio njih brzinski prolazimo. U PVT-u se izvode simulacije procesa koji se odvijaju u ležištu prilikom eksploatacije. Iz nečega izlazi bijeli dim.

'Ma to je tekući dušik. Počeli smo se baviti krioterapijom i skidanjem bradavica. To nam je sad core biznis. PVT studije su samo paravan', u šali nam je na izlazu dobacila dobro raspoložena ekipa Ininih stručnjaka.