Uvjerljiva izborna pobjeda kosovskog premijera Albina Kurtija označila je veliki politički povratak nacionalističkog čelnika, čime je okončan politički zastoj najmlađe europske države i potencijalno definiran unutarnji i vanjskopolitički smjer nadolazećih godina.
Pobjeda daje legitimitet Kurtijevom mandatu za provođenje reformi u državi, koje uključuju širenje socijalnih davanja i veće plaće za zaposlenike javnog sektora, iako se zemlja suočava s velikim problemima, među ostalim i tenzijama sa Srbijom i zdravstvenim i obrazovnim sustavima koji zaostaju za onima susjednih država.
S gotovo svim prebrojanim glasovima, Kurtijeva stranka Vetevendosje osvojila je 49 posto glasova na izborima u nedjelju, što znači da joj je potrebna tek nekolicina koalicijskih partnera da oformi većinu.
vezane vijesti
To signalizira preokret za Kurtija, čiji neuspjeh da osigura dovoljno glasova na prethodnim izborima u veljači ili da oformi koaliciju s većim oporbenim strankama znači da je parlament veći dio 2025. bio u zastoju, što je dovelo do odgode primitka oko milijardu eura međunarodnih sredstava koja su ključna za funkcioniranje jedne od najsiromašnijih europskih zemalja.
Točan ishod još jednog Kurtijeva mandata je nepoznat, no na kocki su odnosi Kosova s povijesnim suradnicima, uključujući i SAD, i nastojanjima da se zemlja pridruži Europskoj uniji, što Kurti podržava.
"Politički potres protresao je opozicijske stranke, i osjećat ćemo posljedice ovog rezultata sljedeće desetljeće", rekao je politički komentator Ilir Deda.
"Kosovo je odlučilo zamijeniti politički pluralizam s modelom vrlo snažne vlade i slabe opozicije, kao i druge zemlje na zapadnom Balkanu."
Glasanje donijelo nadu i skepsu
Nedjeljni izbori održani su tijekom blagdanskog perioda, kad je kosovska dijaspora u velikim brojevima kod kuće, što je možda pomoglo Kurtiju, koji je prethodno izabran 2021. godine. Prema izlaznim anketama Ubo Consultinga, 61.7 posto ljudi iz dijaspore glasalo je za premijerovu stranku.
"Umorni smo od ove devetomjesečne blokade koja nas je koštala živaca, koja je koštala Kosovo milijune i koja je unazadila naš razvoj. S ovim rezultatom postoji rješenje, zbog čega smo sretni", rekao je Tahir Shabani (58), koji živi u Njemačkoj, no koji se vratio u Prištinu glasati.
Ipak, drugi su željeli vidjeti trenutačnu promjenu nakon zastoja, osobito u kvaliteti života, zdravstvu i obrazovanju.
"Institucije moraju biti uspostavljene i država mora nastaviti funkcionirati. Imamo puno posla, kao što je premijer rekao. Proračun mora biti odobren, moramo odobriti međunarodne sporazume, i mora doći do napretka", rekao je glasač iz Prištine, Skender Halimi (52).
Smirivanje napetosti na sjeveru
Kosovo je proglasilo nezavisnost od Srbije 2008. godine, uz podršku SAD-a, uključujući i NATO-ovu kampanju bombardiranja 1999. srpskih snaga koje su pokušavale slomiti ustanak 90-postotne etničke albanske većine.
Unatoč međunarodnoj potpori, zemlja od 1,6 milijuna ljudi muči se sa siromaštvom, nestabilnošću i organiziranim kriminalom. I dok više od 100 zemalja priznaje suverenitet Kosova, Srbija, Grčka, Španjolska, Rusija i mnogi drugi ne priznaju.
Tenzije sa Srbijom eskalirale su 2023. godine, što je potaknulo EU da uvede sankcije Kosovu. Unija je rekla da će ih ukinuti nakon što se etnički srpski gradonačelnici izaberu u općinama na sjeveru, no mjere su vjerojatno koštale Kosovo milijune eura.
I dok je to bio udarac za Kurtijev ugled kod kuće i u inozemstvu, EU je rekla da će ukinuti sankcije u trenutku kad je ovaj mjesec započela kampanja.
"Mislim da je biračko tijelo to protumačilo kao znak da nema problema između Kurtijeve vlade i Zapada", rekao je Deda.
