MIRELA HOLY NAJAVILA

'Odzvonilo je besplatnim vrećicama, koštat će dvije kune!'

Mirela Holy

Mirela Holy

Izvor: Pixsell / Autor: Petar Glebov

Odzvonilo je besplatnom dijeljenju plastičnih vrećica, umjesto toga - koštat će dvije kune komad, najavila je ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy nakon današnje sjednice Vlade

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode zabranit će besplatno dijeljenje plastičnih vrećica, a pravilnikom će biti propisano da se vrećice moraju prodavati, i to za dvije kune po komadu, kazala je Holy, koja ne misli da je to

preskupo, a smatra i da će hrvatski građani, baš kao i u drugim zemljama, steći ekološki prihvatljive navike, jer vrijeme je da se vratimo nekim dobrim starim stvarima, poput košara.

'Cilj je da više nema tih malih, tankih vrećica, zato što su one jako veliki pritisak na okoliš. Ako je netko zagađivač, onda to treba platiti. Mislim da je vrijeme da ljudi steknu ekološki prihvatljivije navike i samo podsjećam da su ljudi, prije nego što se raširila upotreba plastičnih vrećica, koristili druge vrste vrećica, košara i slično i vrijeme je da vratimo neke dobre, stare navike', zaključila je Holy.

Što kažu eko-udruge?

Na prijedlog Zakona o otpadu do sada je stiglo oko 1500 primjedbi i mišljenja, koje ministarstvo sada analizira prije predlaganja Vladi i kasnije Saboru. Na osnovu novog zakona ministrica Holy donijet će pravilnike po skupinama otpada. Značajna novina bit će pravilnik o plastičnim vrećicama s propisanom naknadom, koji do sada nije postojao, za razliku od propisa o ambalažnom otpadu, električnom, medicinskom i ostalima.

U udruzi Eko Zadar upozoravaju da plastične vrećice u okolišu u Hrvatskoj predstavljaju sve veći problem i da se nešto mora poduzeti. 'Danas se plastične vrećice doslovce svugdje dijele ili jeftino prodaju. U supermarketima, trgovinama, tržnicama, a tisuće vrećica zatim završava u kontejnerima', kaže Nives Rogoznica iz Eko Zadra.

Nije bitan iznos naknade, smatra, nego svijest da vrećice najčešće uzimamo nepotrebno. 'Prosječna obitelj tjedno potroši najmanje 24 vrećice i vrlo brzo ih odbaci. Naknada će nas podsjetiti da time zagađujemo okoliš, a mogli smo upotrijebiti platnene ili papirnate koje su dugotrajnije i nisu štetne', smatra Rogoznica, čija udruga u zadarskim školama, vrtićima i domovima za starije već petu godinu organizira radionice oslikavanja platnenih vrećica.

Najavu ministrice Holy podupire i udruga Prijatelji životinja iznoseći tvrdnju da gotovo sve plastične vrećice na kraju završavaju u prirodi, jer se reciklira manje od jedan posto. 'Procjenjuje se da oceanima pluta 4 milijuna tona plastike, a ona čini 10 posto cjelokupnog morskog otpada', otkrili su Prijatelji životinja i upozorili da taj otpad završava u hranidbenim lancu životinja ili na drugi način uzrokuje smrt životinja.

Europska komisija prošle godine prikupljala je prijedloge javnosti kako riješiti problem prekomjerne i neprimjerene upotrebe plastičnih vrećica, razmatrajući sve, od posebnog poreza ili naknade do potpune zabrane nerazgradivih vrećica.

'Koristimo ih nekoliko minuta, a okoliš zagađujemo desetljećima. Ali društveno ponašanje mora napredovati. Zato tražimo sve načine, uključujući zabranu plastičnih vrećica na europskoj razini', izjavio je lani Janez Potočnik, povjerenik EU za okoliš, iznoseći još podatak da prosječni Europljanin godišnje potroši 500 vrećica, više od jedne svakodnevno, što omogućava godišnju proizvodnju od 3,4 milijuna tona vrećica u EU.

Nedavni primjer pokušaja recikliranja plastičnih vrećica tvrtke Eko Velebit na Velebitu, u prirodi, pokazalo je koliko je to težak posao, jer su se milijuni vrećica pod burom doslovce razletljeli po planini i šumi. U Eko Zadru kažu da je ta tvrtka, u međuvremenu propala, vrećice skladištila u neprikladnim kavezima izloženima buri, koja ih je raznosila kilometrima i objesila na krošnje drveća. 'Nitko to ne može pokupiti', opisuje Rogoznica sličan slučaj, kao i sliku šume pored istarskog Kaštijuna gdje je također okoliš prekriven vrećicama.

Proizvođači plastike na najave iz Ministarstva za sada reagiraju manje burno nego prije nekoliko godina tijekom donošenja pravilnika o ambalaži, kojim je prethodna ministrica Marina Matulović-Dropulić uvela naknadu za plastične boce.

'Međutim, treba reći da bi država takvom naknadom otvorila mogućnost velike manipulacije novcem. Ako je naknada višestruko veća od nabavne cijene vrećice, otvara se prostor da netko po višestruko manjoj maloprodajnoj cijeni nabavi vrećice, a u trgovini kupcima prodaje po propisanoj naknadi. Ako takav promet ne prikaže, otvara se mogućnost vrlo značajne zarade, te bi u tom slučaju novac od naknade mogao završavati svagdje osim za namjenu za koju je predviđen, što je već viđeno u slučaju PET ambalaže. Tko će kontrolirati ulaz i prodaju tih vrećica? Kako će država osigurati naplatu ubrane naknade, kako će se kontrolirati maloprodajna mjesta koja po sadašnjim propisima ne moraju izdavati račune, primjerice štandovi i tržnice, pita se Janeš.

On predlaže uvođenje naknade, ali na ulaznu sirovinu. 'To se vrlo učinkovito može kontrolirati kod proizvođača, te bi se u tom slučaju novac od naknade sigurno i učinkovito usmjeravao tamo gdje je i namijenjen', smatra Janeš.

U Hrvatskom poslovnom savjetu za održivi razvoj, koji okuplja neke od najvećih hrvatskih tvrtki poput Agrokora, u čijem je sastavu trgovački lanac Konzum, za sada ne žele komentirati novi pravilnik. 'Aktivno sudjelujemo u procesu izrade novog Zakona o otpadu, ali prerano je za reakcije', poručuju u HRPSOR-u.

Ministrica Holy za sada nije otkrila detalje o načinu kontrole ubiranja nove naknade za vrećice koje se sada dijele besplatno u gotovo svim maloprodajnim trgovinama, supermarketima, trgovačkim lancima, tržnicama, mesnicama i specijaliziranim prodavaonicama i radnjama. Proizvodna cijena jedne vrećice iznosi oko pet lipa uz PDV, ovisno o količinama u kojima se nabavlja od proizvođača. Naknada će tu cijenu povećati dvadeset puta, a razliku bi trebala uzeti država.

U tom slučaju možda bi i tvrtka Webart iz Svete Nedjelje imala računicu proizvoditi platnene vrećice koje sada uvozi iz Njemačke. 'Trenutačna cijena je oko pet kuna, ali za toliko ne možemo proizvesti platnenu vrećicu u Hrvatskoj. Međutim, za 10 do 12 kuna možemo, pa ako bi porastao interes, onda bismo svakako krenuli s proizvodnjom', ocjenjuje Damir Kasanić iz Webarta.

U udruzi Eko Zadar promoviraju platnene vrećice radionicama u školama, vrtićima i domovima za starije, i to vrećice od recikliranog tekstila. Od Hotela Zadar dobivaju stare plahte i stoljnjake, koje šalju u 'Tekop novu', ustanovu za zapošljavanje osoba s invaliditetom, gdje se kroje i šiju platnene vrećice i torbe. 'Zatim ih otkupljujemo i oslikavamo na našim radionicama i tako podupiremo jednu korisnu tvrtku', objašnjava Rogoznica iz Eko Zadra.

Holy u Vladi

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi