'Prije četiri godine obećali smo red i rad, a sad je u Hrvatskoj više reda, rada i slobode. Red smo uveli u državne financije i trošenje javnog novca. Nakon dugo godina imamo primarni suficit i sada idemo na smanjenje duga i to treba riješiti. Na političku konkurenciju ne gledamo kao na dušmane, imamo dobre namjere, glavu i srce za Hrvatsku', poručio je premijer Milanović koji je govorio posljednji u nizu, nakon što su za mikrofonom bili čelnici stranaka najnovijeg izdanja Kukuriku koalicije: Vesna Pusić (HNS), Silvano Hrelja (HSU), Nansi Tireli (Laburisti), Stanko Grčić (AHSS) i Miljenko Jerneić iz Zagorske stranke.

Milanović je istaknuo uspjeh varaždinske Slobodne zone koja je, rekao je, danas poduzetnička zona u EU-u, gdje radi 4,5 tisuća radnika i gotovo sve izvoze.

'To je moguće jer Hrvatska nije zatvorena zemlja i tako treba biti ubuduće. Cilj je da Hrvatska u četiri godine postane jedna od 10 najboljih zemalja za biznis. To nije slučajno već je posljedica dizanja kvalitete usluga i ukupnih pozitivnih promjena u zemlju', ocijenio je.

Naglasio je da kao što je jug uspješan u turizmu tako sjever i istok Hrvatske hvataju korak u industriji jer se bore sa zemljama koje nisu imale takvo iskustvo kao naša zemlja. 'Ne samo zbog rata, nego korupcije i pogodovanja i zavlačenja ruku u proračun. Naša koalicija označila je nov početak i približavanje zemljama koje su nam uzor po radu, poštenju i slobodama. Hrvatska danas raste, jača, postaje konkurentnija i više nema povratka na staro', objasnio je.

Nije propustio i bocnuti političke protivnike. 'Kada smo razjedinjeni, nismo jaki, no ne možemo svi misliti isto, jer tada zapravo misli samo jedan. Za svaku sam konkurenciju ideja, mi rezultate imamo. Stvorili smo ih u teškim uvjetima, a sad želimo vidjeti što imaju drugi. Tu smo da služimo svojoj domovini, narodu i građanima, i kad je u pitanju državna granica i kad su u pitanju švicarci', poručio je Milanović.

Vesna Pusić, šefica HNS-a i hrvatske diplomacije u svojem se izlaganju prisjetila ciljeva i tema koje su dominirale hrvatskim društvom 90-ih godina odnosno u vrijeme hrvatske neovisnosti. 'Kada smo 1990. godine kretali u borbu za novu Hrvatsku, i tada smo govorili i razmišljali o istim temama koje naše društvo priželjkuje i danas: kako do najboljeg zdravstva, obrazovanja i okoliša te kako osigurati bolji život, visok BDP… Međutim, neki nažalost, 2015. kao glavne teme nameću: zastrašivanje, postavljaju se pitanja moraju li svi uživati ista ljudska prava, nekima se prijeti da će izgubiti pravo raditi nakon izbora…', istaknula je Pusić.

Podsjetila je kako je prva lijeva koalicija kad je došla na vlast 2000. godine zatekla zemlju s gospodarskim padom od -0,9 posto, a kad je druga koalicija 2011. opet preuzela zemlju, taj pad je bio -2,5 posto.
'Danas bilježimo rast od 1,5 posto, a bit će i više jer svi pokazatelji idu u tom smjeru. Pred nama su izbori za Hrvatsku s gospodarskim rastom ili bez njega, za Hrvatsku gdje rastu ljudske slobode ili će se one smanjivati', rekla je Pusić.

Upozorila je da su građanske slobode i tolerancija danas su na udaru onih koji siju politiku straha. 'Moramo se tome oduprijeti', naglasila je.

Najvažnije za Zagorsku stranku, po mišljenju čelnog čovjeka Miljenka Jerneića, jest činjenica da se nikad ranije u Zagorju nije gradilo toliko kao danas. Upravo se stoga odlučio potpisati ovaj koalicijski sporazum.

Stanko Grčić iz Autohtone Hrvatske seljačke stranke pozvao se na Radićevu mudrost i potencijal Hrvatske te izrazio uvjerenje kako ova koalicija može ponuditi dobra rješenja za mala poduzeća i ruralna područja.

Nansi Tireli iz Laburista je ukazala na važnost parlamentarnih izbora naglasivši da je aktualna Vlada uspjela ukazati na to što su hrvatski prioriteti odnosno što Hrvatskoj ne treba. 'Ona se pokazala i dokazala da može povećati BDP, a potpisivanje sporazuma samo je prvi korak naprijed koji bi građanima trebao donijeti boljitak', zaključila je.

Silvano Hrelja u ime HSU-a rekao je da je pri kraju mandat ove čovjekoljubne koalicije. 'Nema nitko u ovoj zemlji spremniji od ove koalicije za rješavanje problema', ustvrdio je. Zahvalio se na strpljenju umirovljenicima koji su (njih 1,2 milijuna) teško živjeli godinama. Iako se krenulo s indeksacijom mirovna (odnosno njihovim usklađivanjem s plaćama) otkrio je kako HSU trenutačno raspravlja s ministrom rada i mirovinskog osiguranja Mirandom Mrsićem o isplati božićnica umirovljenicima. Izrazio je vjeru u pozitivan ishod, ali se svejedno ogradio. 'Ništa ne obećavam', rekao je.

Tekst koalicijskog sporazuma pročitajte OVDJE!