Španjolci su unatoč vrućini i ljetnim godišnjim odmorima izašli na nedjeljne parlamentarne izbore masovnije nego u studenom 2019., pokazuju privremeni brojevi koje je objavilo tamošnje izborno povjerenstvo
Do 14 sati listić je ubacilo u glasačku kutiju 40,48 posto od 37,4 milijuna stanovnika s pravom glasa. Na posljednjim izborima je u isto vrijeme glasalo 37,92 posto birača. Mnogi građani, na udaru trećeg toplinskog vala u zemlji, čekali su od 9 sati ujutro ispred biračkih mjesta.
"Došla sam rano kako bih izbjegla vrućinu, ali i kako bih iskoristila ostatak nedjelje", rekla je Hini 60-godišnja žena u madridskoj jugoistočnoj četvrti Vallecas. U Madridu bi temperatura mogla dosegnuti 35 Celzijevih stupnjeva, izvijestila je meteorološka služba. Stoga se i očekivalo da birači izađu iz kuća ujutro dok temperatura ne dosegne maksimalnu razinu. Zasad je najveći odaziv u jugoistočnoj pokrajini Valenciji gdje je glasalo više od 46 posto birača. Moguće je da su ondje građani izašli ranije zbog izuzetno visokih temperatura u tom kraju prethodnih dana.
vezane vijesti
U Španjolskoj se nikada izbori nisu održali krajem srpnja, kada tisuće stanovnika odlaze na godišnje odmore na plaže, u planine ili u inozemstvo. Blizu 2,5 milijuna birača glasalo je zato ranije putem pošte, a njihove ispunjene listiće poštari u nedjelju raznose na biračka mjesta. To je rekordan broj glasova prikupljenih poštom. Oni nisu uvršteni u 40,48 posto glasova prikupljenih do 14 sati. Lideri političkih stranaka su nakon vlastitog glasanja pozvali javno birače da se odazovu izborima. Zahvalili su im na odazivu u netipičnim ljetnim uvjetima. Birališta se zatvaraju u 20 sati te je još uvijek neizvjesno hoće li odaziv nadmašiti onaj od prije četiri godine.
Socijalistički premijer Pedro Sanchez sazvao je izbore za srpanj umjesto za prosinac nakon što je njegova stranka doživjela težak poraz na lokalnim i regionalnim izborima u svibnju. Sanchezova Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) na vlasti je od 2019. te upravlja mediteranskom zemljom u koaliciji s lijevim Unidas Podemosom, uz podršku separatističkih stranaka Katalonije i Baskije. Nekoliko anketa je ukazalo prošli tjedan da bi najviše glasova mogla dobiti Narodna stranka desnog centra pod vodstvom Alberta Feija, te da bi mogla formirati vladu s krajnje desnim Voxom.
