Srednjoeuropska inicijativa osnovana je 1989., a države osnivačice bile su Italija, Mađarska, Austrija i tadašnja Jugoslavija. Danas su joj, uz Italiju, Mađarsku, Austriju te sve države bivše Jugoslavije (Hrvatska, Slovenija, BiH, Srbija, Crna Gora i Makedonija), članice i Albanija, Bugarska, Češka, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Ukrajina, a SEI je jedna od rijetkih inicijativa u kojoj je članica i Bjelorusija.

Riječ je o međuvladinom forumu za političku, gospodarsku i kulturnu suradnju. Kada je osnovana, inicijativa je trebala predstavljati platformu za suradnju zapadnih zemalja i onih koje su u tom trenutku izlazile iz socijalizma.

Upućeni nam kažu kako inicijativu ponajviše gura Italija, a u prilog tome govori i to da joj je sjedište u Trstu. 'Kroz inicijativu Talijani na neki način pokušavaju kompenzirati to što su na ovom području i politički i ekonomski u drugom planu', kaže jedan od naših sugovornika.

Upravo bi Italija sljedeće godine trebala preuzeti predsjedanje inicijativom.

Srednjoeuropska inicijativa djeluje kroz tri dimenzije - izvršnu, parlamentarnu i gospodarsku - a u godini hrvatskog predsjedanja glavnu riječ vodit će Ministarstvo vanjskih poslova. Što se tiče parlamentarne strane, u godini našeg predsjedanja na razini cijele inicijative vodit će je SDP-ov Peđa Grbin, inače voditelj izaslanstva Sabora u Parlamentarnoj dimenziji Srednjoeuropske inicijative.

Iz Sabora su već najavili da će biti domaćini dvama velikim skupovima. U svibnju se očekuje zasjedanje Parlamentarnog odbora Parlamentarne dimenzije SEI-ja, a u studenom zasjedanje Parlamentarne skupštine Parlamentarne dimenzije Srednjoeuropske inicijative. U Ministarstvu vanjskih poslova planiraju pak nekoliko ministarskih sastanaka, kao i sastanak na vrhu. Održat će se i susreti nacionalnih koordinatora, različiti stručni sastanci i konferencije, no točan kalendar aktivnosti tek treba biti objavljen.

Biti članicom Srednjoeuropske inicijative, kažu neki od naših sugovornika, pozitivno je jer svaka država može 'gurati' neku svoju agendu. 'No spektakularni rezultati teško se mogu očekivati', kaže jedan od naših sugovornika.

Kao predsjedatelj Hrvatska će svoju agendu moći progurati i kroz prioritete koje je postavila za ovu godinu, a to su: poticanje proširenja Europske unije, prijenos znanja i iskustava iz (pret)pristupnog procesa, potpora gospodarskoj suradnji, pitanje migracija te poticanje suradnje na području kulture.