svjetski meteo servisi

Objavljene prognoze za zimu, pogledajte gdje će biti snijega te hoće li i Hrvatsku zahvatiti hladni val

Snijeg u Zagrebu 2012.

Snijeg u Zagrebu 2012.

Izvor: Accuweather / Autor: Pixsell/Accuweather

Ovih su dana svjetski meteo servisi objavili glavne prognostičke modele za zimu koja je ispred nas. Posljednji je s očekivanjima vremena tijekom predstojeće zime izašao američki servis Accuweather. Ljubitelji snijega i hladne zime neće biti zadovoljni

Prema predviđanjima Accuweathera, prvi dio zime obilježit će velika aktivnost atlantskih ciklona koje će biti glavni čimbenik vremena u Europi. U takvoj situaciji u Velikoj Britaniji i dijelu Skandinavije vrijeme će biti vjetrovito i kišovito, javlja Istramet.

Za ljubitelje zime i snijega u našem dijelu Europe nepovoljna je vijest to što se glavnina aktivnosti atlantskih ciklona očekuje početkom 2020. godine, dakle u srcu zime. U takvoj sinoptičkoj situaciji mala je vjerojatnost jačih zahladnjenja na našem dijelu kontinenta.

Dok će ostatak Europe imati dinamičnije vremenske prilike, na Balkanu se očekuje mirna zima. I dalje će biti povremenih jačih pogoršanja vremena, no neće biti intenzivnih nevremena kao prošle sezone, zaključili su meteorolozi Accuweathera.

Između kraćih perioda promjenjivog vremena zimu će obilježiti duga suha i topla razdoblja koja bi mogla trajati čak dva, tri tjedna. Sinoptička situacija u Europi također će ograničiti mogućnost pojave jačih i dugotrajnijih zimskih bura, a očekuje se i škrta snježna sezona u planinama Italije te na Dinaridima.

Zima u Europi

Zima u Europi

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: AccuWeather

Zima će najžešće zahvatiti istočnu Europu, uključujući istok Skandinavije, gdje je moguć jači prodor hladnog zraka početkom zime, no arktički zrak neće se dulje zadržavati na tom području.

Iako bi temperature zraka u prvom dijelu zime na sjeveroistoku kontinenta mogle biti oko prosjeka, žešća zahladnjenja izglednija su tek kasnije.

  • +2

Bura u Dalmaciji

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

S obzirom na prvi dio prognoze i dominaciju atlantskih ciklona, ovaj hladan zrak neće uspjeti prodrijeti do naših krajeva, barem ne glavninom.

Takva prognoza u skladu je s glavnim izlazima prognostičkih modela koji se koriste pri izradi sezonskih prognoza, a to su američki CFCv2 te europski ECMWF i UKMO. Zanimljivo je da sva tri modela predviđaju topliju zimu od prosjeka na cijelom kontinentu.

Karte raspodjele tlaka detaljno je analizirao portal Severe Weather Europe. Posebno je zanimljiva modificirana karta ECMWF prognoze, na kojoj je naznačeno gdje se očekuju niži i viši tlak zraka, što je naročito bitno prilikom analize dominantnih tipova vremena.

Iznad Atlantika očekuje se niži tlak zraka, a iznad Europe visok, odnosno anticiklona. Zbog neprestanog divljanja atlantskih ciklona u takvoj situaciji ne bismo se trebali nadati dugotrajnijim zimskim epizodama.

Snijeg u Splitu 2012.

Snijeg u Splitu 2012.

Izvor: Pixsell / Autor: Tino Juric/PIXSELL

Prema predviđanju modela, Europa će se tijekom tri zimska mjeseca (prosinac, siječanj, veljača) uglavnom nalaziti u toplom sektoru ciklona te pod dominantnim južnim i jugozapadnim strujanjem.

To ne znači da nisu izgledne kraće zimske epizode, no vrlo je važno utvrditi i analizirati vremenski obrazac koji će nas pratiti nadolazeće zime, što je i glavni cilj sezonskih prognoza.

Što takvo stanje može značiti za naše krajeve? Prije svega vremensku monotoniju, kakvoj smo već svjedočili, primjerice u prosincu 2016. godine, kada ponegdje nije pala ni kap kiše.

Nizine unutrašnjosti zemlje pritom često imaju 'umjetnu zimu' zbog inverzije i sloja magle, dok su gorje i dio Jadrana topliji i veći dio dana obasjani sunčevim zrakama.

Snijeg na Sljemenu 5. svibnja 2019.

Snijeg na Sljemenu 5. svibnja 2019.

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic/PIXSELL

No da prognoza ne bude tako pesimistična za ljubitelje zime, uvijek postoji mogućnost izvanrednih događaja kao što je stratwarming.

Riječ je o naglom zatopljenju u stratosferi koje se događa na visini od 25 do 40 kilometra. Za praćenje tog zatopljenja pritom je najjednostavnije analizirati temperature na 10 hpa, a zanimljivo je spomenuti da se ta ploha nalazi na oko 32 kilometra visine. Jače zime u prošlosti (npr. 1956. godine) povezuju se sa stratwarmingom, odnosno posljedičnim slabljenjem polarnog vrtloga.

Izvor: Wochit / Autor: tportal.hr

Razvoj snažnog stratwarminga mogao bi značajno poremetiti zračna strujanja na cijeloj sjevernoj hemisferi, što bi dovelo do toga da sezonske prognoze ispadnu netočne.

Takav događaj značajno bi promijenio tijek zime na sjevernoj hemisferi, zaključili su i na portalu Severe Weather Europe.

Sezonske prognoze još uvijek ne mogu precizno odrediti hoće li do njegovog razvoja doći ili ne, jer je taj dio atmosferske cirkulacije i dalje nedovoljno istražen, što predstavlja malu nadu za ljubitelje oštrije zime, zaključuje Petar Radovan s Istrameta.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!