"Očekujemo ukupnu količinu od 9 750 doza u subotu. Cjepivo će biti dostavljeno kamionima i stići će u HZJZ, bit će pohranjeni u zamrzivaču sve do nedjelje kada kreće transport prema zavodima za javno zdravstvo. S ovih 9750 doza napravili smo raspodjelu da nekako proporcionalno prema zahtjevima budu distribuirana prema cijeloj zemlji", rekla je gostujući u Dnevniku N1 i dodala:

"Naša prva lokacija transporta od HZJZ-a je prema županijskim zavodima za javno zdravstvo, a oni će onda preusmjeriti cjepivo koje se može držati na temperaturi frižidera od 2°C do 9°C prema lokacijama samog cijepljenja, a to su domovi za starije i nemoćne osobe i zdravstvene ustanove. Ove doze su namijenjene prvenstveno za najugroženije štićenike u domovima i najugroženije zdravstvene djelatnike. Planira se cijepljenje na licu mjesta".

Ako netko ne primi drugu dozu cijepiva u roku od tri tjedna, to nije niti preveliki problem, rekla je.

Pojedini ljudi nisu sigurni koje cjepivo odabrati, a Kurečić Filipović ističe da Modernino cjepivo i cjepivo AstraZeneca tek trebaju biti odobrena pa stoga treba pričekati da ostala cjepiva prođu evaluaciju kako bi se moglo uspoređivati sva cjepiva koja su dostupna.

Komentirala je i nuspojave nakon cijepljenja protiv koronavirusa.

"Zabilježene su u kliničkim istraživanjima lokalne i sistemske reakcije koje su slične onome što se javlja nakon cijepljenja protiv gripe. Možemo možda govoriti o većoj učestalosti tih lokalnih i sistemskih reakcija. Ono što je najvažnije jest da kada se pojave te lokalne reakcije kao što su bol na mjestu primjene, crvenilo, otekline, umor, glavobolja, bol u mišićima - to su sve prolazne i kratkotrajne nuspojave. Očekujemo ih unutar sedam dana od primitka cjepiva, obično traju 1-2 dana i spontano nestaju", kazala je Kurečić Filipović.

Pojava novog soja koronavirusa izazvala je veliku zabrinutost, a jedno od ključnih pitanja jest i hoće li cjepivo biti učinkovito i protiv te inačice virusa.

"Svi podaci kojima raspolažemo govore u prilog činjenici da će cjepivo vjerojatno djelovati i na tu varijantu", rekla je Kurečić Filipović.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), šest hrvatskih županija početkom prosinca bilo je među šest najgorih u europskoj regiji po sedmodnevnoj incidenciji, no Kurečić Filipović navodi da je prerano govoriti o tome da je tadašnji porast novozaraženih bio povezan s novim sojem koronavirusa.

"Nemamo podatka i naznaka o tome. Pretpostavljati da je to došlo do Hrvatske je jako nezahvalno i mislim da je neozbiljno upuštati se u takve pretpostavke. Istina je da smo imali porast u određenim županijama, ali svjedoci smo i mnogih drugih zemalja koje bilježe u određenim trenucima također visoke poraste. Pokušat će se sekvencionirati jedna količina virusa u Hrvatskoj i vjerojatno će te sjeverne županije biti one iz kojih ćemo analizirati te uzroke, odnosno sekvencionirati viruse", rekla je i dodala da je prerano govoriti o tome postoji li u tim županijama nova inačica virusa.