upozoravajuća ANALIZA

Novi put svile: Kakve to zamke krije kineski megaprojekt?

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 24.04.2018 22:09
  • Objavljeno 24.04.2018 u 22:09
Novi put svile vrijedi tisuću milijardi dolara

Novi put svile vrijedi tisuću milijardi dolara

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Kina ulaže u gradnju infrastrukture Novog puta svile koja će omogućiti brži put njezine robe te dolazak investitora i oživljavanje gospodarstava država kroz koje će prolaziti taj trgovački put, no ogromna investicija krije mnoge zamke, među kojima je i ovisnost o najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu

Projekt nazvan Novi put svile poduhvat je stoljeća u kojem bi trebala nastati dva trgovačka puta kako bi se Kina što bolje prometno povezala s drugim zemljama. Novi trgovački put, kopneni i pomorski, prolazit će kroz 60 zemalja Azije, Europe i Afrike, a sama infrastruktura u obliku prometnica, luka i elektrana buduće poveznice stajat će oko tisuću milijardi dolara. Izgradnju najvećeg dijela Novog puta svile financirat će fond kineske vlade te Azijska investicijska banka za infrastrukturu (AIIB), osnovana upravo na inicijativu Pekinga.

Nove prometnice, razvoj infrastrukture u slabije razvijenim zemljama, kao i osigurano financiranje smatraju se dobitnom kombinacijom, no prema pisanju Deutsche Wellea, taj je megaprojekt podložan kritikama.

Naime, prema pisanju uglednog međunarodnog javnog servisa, Europljani se žale kako njihove tvrtke nisu dovoljno zastupljene među onima koje postavljaju infrastrukturu.

Opadanje europskog udjela

'Kina najčešće daje kredite uz uvjet da u građevinskim projektima sudjeluju tvrtke koje zapošljavaju velik dio kineskih radnika i koje kupuju ili koriste kineske komponente i sirovine', kazao je za DW Thomas Eder s berlinskog Mercator instituta za kineske studije (Merics), dodajući kako u azijskim i afričkim zemljama Novog puta svile sve više opada udio Europljana u trgovini i investicijama.

Drugi pak problem leži u siromašnim zemljama koje će izgraditi svoju infrastrukturu uz pomoć Kine. One će se zbog tih građevinskih projekata zadužiti i na taj način će postati ekonomski ovisne, pokazala je nedavno objavljena studija američkog Centra za globalni razvoj.

>>> Kina obećala jačanje ulaganja u Novi put svile

Prema toj studiji, posebno su ugroženi Pakistan, Tadžikistan, Mongolija, Laos, Maldivi, Džibuti i Crna Gora. Studija pokazuje da te zemlje, otkad sudjeluju u projektu Novog puta svile, imaju povećan javni dug, čiju većinu upravo drži najmnogoljudnija zemlja na svijetu.

Primjerice, u sklopu Novog puta svile postoji paralelni projekt poput Kinesko-pakistanskog gospodarskog koridora (CPEC), koji obuhvaća 3000 kilometara dugu mrežu pruga, plinovoda i termoelektrana što se proteže od zapada Kine do pakistanske obale i nove luke Gwadar. Američki Centar za globalni razvoj procjenjuje kako investicijski volumen unutar CPEC-a stoji oko 62 milijarde dolara, s tim da 80 posto novca dolazi iz Kine, a istovremeno Peking traži pet posto na ime kamata.

Dodatno pogoršanje problema

'Ovakvi veliki projekti u nekim azijskim zemljama, a posebno u Pakistanu, mogu pogoršati ionako velike probleme s vođenjem država, prije svega kada je riječ o ekonomskoj odgovornosti i korupciji', upozoravaju u zajedničkoj studiji štokholmskog Instituta za istraživanje mira SIPRI i njemačke Zaklade Friedrich Ebert.

Analiza potvrđuje kako će obje strane profitirati od projekta. Za Kinu je gospodarski koridor veza s arapskim izvorima nafte i afričkim kontinentom, na kojem je vrlo aktivna, dok se istovremeno Pakistan nada ubrzanom gospodarskom rastu i otvaranju mnogih novih radnih mjesta.

  • +10
  • +7

Novi put svile

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

No spomenuta zajednička studija upozorava kako bi se u slučaju sporijeg razvoja pakistanskog gospodarstva od planiranog ta zemlja mogla naći u teškoćama.

Dobar primjer je Šri Lanka, država koja u jednom trenutku nije mogla Kini otplaćivati dugove pa joj je Peking ponudio otpis duga. Zauzvrat je bila primorana iznajmiti luku kineskoj državnoj tvrtki na 99 godina.

Europa na udaru

U kineskom fokusu je i nekoliko europskih država preko kojih se želi prodrijeti na europsko tržište. Jedna od njih je Grčka, u koju je Kina već investirala sedam milijardi dolara. Tako je pirejska luka došla u ruke kineske tvrtke Cosco, koja namjerava izgraditi najveću luku na Sredozemlju, a u kojoj su već sagrađeni logistički centri. Kineska državna elektrodistribucija je pak prije dvije godine preuzela udio od 24 posto u grčkom elektrodistributeru ADMIE.

>>> Kina s Rusijom nastavlja izgradnju Novog puta svile

I Srbija je na meti kao koridor kroz zapadni Balkan pa je tako tamošnja najveća kineska investicija bio most Zemun-Borča. Od ukupno 170 milijuna dolara, koliko je stajao most na Dunavu, 145 milijuna dala je kineska banka Eksim, a i građevinske radove obavila je kineska tvrtka.

Taj je most bio samo vjesnik većih projekata. Tako bi za 1,6 milijardi eura tvrtke China Railways International i China Construction Company trebale do 2023. godine sagraditi brzu prugu između Beograda i Budimpešte. Kineske kompanije kontroliraju smederevsku željezaru, tvrtku s najvećim potencijalom u Srbiji, a zanima ih i rudom bogat Borski bazen.

Iako su unatoč riziku kineske investicije dobrodošle, osobito što ne postavljaju nikakve političke uvjete, studije švedskog i njemačkog instituta pokazuju kako Pekingu nisu važni samo trgovina i gospodarstvo, već da želi ostvariti i politički utjecaj.

Stoga bi Europljanima bilo od koristi razraditi vlastitu stratešku viziju kako bi mogli primjereno reagirati na kineski projekt, pišu autori studije. No takve vizije još nema, pa se u studiji napominje kako Bruxelles 'ne govori jednoglasno i nema strateški odgovor'.

PRVI KVADRAT IZDVAJA

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Komentari čitatelja 5

Prikaži sve
  • condorgrab

    25.04.2018 06:53

    Na tom novom putu Rvacka će igrati ključnu ulogu kao najzaostalija zemlja svijeta.

  • eurti

    25.04.2018 05:58

    Hahha koja jeftina propaganda ! EU predatori su godinama izrabljivali i kamatarili te zemlje a sada se kak ti za njih ‘ brinu ‘

  • sinisac

    24.04.2018 22:21

    S obzirom da znamo kako je pod njemačkom komandom,a ne znamo živjeti bez gazde,neće se ništa promjeniti promjenom gazde?

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi